Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu:
"Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002. [1]), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. Tada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na temelju Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009., na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. " [2]

HNV je neprofitna pravna osoba.

Sjedište je u Subotici.

Prvih je godina djelovalo u unajmljenim prostorima HKC Bunjevačko kolo.[3]

Tijela[uredi VE | uredi]

Stanje od 17. ožujka 2011. godine:

Vijeće se sastoji od 29 članova, čiji mandat traje 4 godine.

Vijeće ima svoje dužnosnike, a to su: predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, predsjednik e-vlade te tajnik Vijeća.
Predsjednika biraju svi članovi Vijeća, dok se potpredsjednike bira po teritorijalnom načelu, na temelju teritorijalne zastupljenosti, po jedan iz Srijema, Podunavlja, iz Sombora i Subotice.

Predsjednik je Slaven Bačić.

Dopredsjednici su:

Predsjednik Izvršnog Odbora je Darko Sarić Lukendić.
Dopredsjednik Izvršnog Odbora je Petar Balažević

Ostali članovi Izvršnog Odbora su:

Tajnik Vijeća je Željko Pakledinac.

Elektori[uredi VE | uredi]

Po stanju od 15. prosinca 2002., elektore daju ova naselja:
- 91 daje Subotica
- 19 daje Tavankut
- 15 daje Sombor
- 10 daje Bajmok
- 6 daje Palić, Stari Žednik, Đurđin,
- 5 daje Mala Bosna,
- po 4 elektora daju: Bereg, Mirgeš, Monoštor
- po 3 elektora daju: Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Novi Slankamen, Golubinci, Sonta
- po 2 elektora daju: Novi Sad, Beograd, Novi Beograd, Srijemska Kamenica,
- po 1 elektora daju: Podgorica (dok je bila SiCG), Ruma, Bezdan, Surčin, Bikovo, Novi Banovci, Belegiš, Stara Pazova, Banatsko Novo Selo.

26. listopada 2014. održana je elektorska skupština HNV u Beogradu. U novom sazivu HNV, Hrvatska lista dr. Slaven Bačić osvojila je 21 vijećničko mjesto, Zajednička lista hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić osvojila je 8 mjesta. Listu podržava Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i hrvatske udruge.[4]

Prava i dužnosti[uredi VE | uredi]

HNV, među ostalim:
- predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu u područjima službene uporabe jezika obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
- sudjeluje u procesu odlučivanja u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju i zaštiti svojih kulturnih dobara i tradicije,
- sudjeluje u odlučivanju o načinu predstavljanja kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice,
- predlaže nacionalne simbole, znamenja i blagdane hrvatske nacionalne zajednice Saveznom Savjetu za nacionalne manjine,
- sudjeluje u izradi nastavnog plana za potrebe nastave predmeta koji izražavaju posebnost hrvatske nacionalne zajednice na hrvatskom jeziku, i učenja hrvatskog jezika sa elementima hrvatske kulture,
- odlučuje o pojedinim pitanjima u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju svojih kulturnih dobara i tradicije,
- osniva udruge, zaklade i fondacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulture, nakladničke, muzejske, arhivske, književne, znanstvene i obrazovne djelatnosti,
- daje mišljenje tijelima države, teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, prilikom odlučivanja o pitanjima iz djelokruga službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,

Radna tijela[uredi VE | uredi]

HNV ima svoja radna tijela, u koja spadaju odjeli, odbori i konzultativna tijela.

Stalni odjeli su za:
- obrazovanje
- informiranje
- službenu uporabu jezika
- kulturu
- financije i
- gospodarstvo

Stalni odbori su za:
- Statut
- odnose sa državom
- suradnju sa Republikom Hrvatskom i
za prekograničnu suradnju
- informiranje
- obrazovanje
- uporabu jezika
- kulturu
- financije te
- predstavke i žalbe

Konzultativna tijela su:
- Savjet za odnose s Crkvama
- Savjet visokih dužnosnika

Značajne odluke[uredi VE | uredi]

Odlukom HNV R. Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su[5]:

  • 19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
  • 15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
  • 16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • 15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)

Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta" [5].

Odlukom HNV R. Srbije od 29. ožujka 2008. i Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008., kojima se odlučilo osnovati zavode za kulturu onih manjinskih zajednica u Vojvodini čiji su jezici u službenoj uporabi, osnovalo se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata[6].

Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici, priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi i priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku.[7] Nagrade su utemeljene 4. listopada 2013. na 59. redovitoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća održanoj u Gradskoj kući u Srijemskoj Mitrovici.[8] Na sjednici je odabrano povjerenstvo za dodjelu priznanja: Martin Bačić, Marko Klajić, Josip Hodak, Andrija Kopilović i Tamara Lerić.[9] HNV može odlučiti da se u pojedinoj godini priznanja ne dodjeljuju.[10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice, razgovor s Josipom Ivankovićem
  2. [1] Statut (*.doc format)
  3. Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ – Subotica , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, piše Bela Ivković
  4. D., J. (3. studenoga 2014.). Uvjerljiva pobjeda hrvatske liste dr. Slaven Bačić. Hrvatska riječ. pristupljeno 20. ožujka 2015.
  5. 5,0 5,1 Radio Subotica Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009.
  6. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata O Zavodu, pristupljeno 6. veljače 2010.
  7. Proslava praznika hrvatske zajednice u Srbiji, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 12.12.2014
  8. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi
  9. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi
  10. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]