Riđica

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Riđica
Katolička crkva u Riđici "Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista, 1718.
Katolička crkva u Riđici "Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista, 1718.
Koordinate: 45°59′N 19°06′E / 45.983°N 19.1°E / 45.983; 19.1Koordinate: 45°59′N 19°06′E / 45.983°N 19.1°E / 45.983; 19.1
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Zapadnobački okrug
Općina Sombor
Površina
 - Ukupna 64,6 km²
Visina 104 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 2.590
 - Gustoća 40 stan./km²
Poštanski broj 25280
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO
Zemljovid
Riđica na karti Srbija
Riđica
Riđica
Pravoslavna crkva u Riđici

Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Najsjevernije je selo u općini Sombor. Susjedna sela su Stanišić, Kruševlje i Rastina.

Povijest[uredi VE | uredi]

U selu se nalaze tragovi keltskog naseljavanja - utvrda. Najstariji pisani tragovi o ovom selu sežu do 1535., kada Riđicu bilježe kao posjed Katarine Orlović. Za vrijeme Turskog Carstva, Riđica bilježi srpske stanovnike. Nakon oslobađanja od Turaka, za vrijeme habsburške vlasti, u selo se doseljavaju Nijemci, Slovaci i Mađari. Budući da su bili nevladajući narod u ugarskom dijelu monarhije, a bili su izloženi intenzivnim asimilacijskim utjecajima, Slovaci su se mađarizirali. Nijemci su se iselili ili su iseljeni nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 1945., kad se organizirala savezna kolonizacija Vojvodine 1945.-1948., u selo su doseljeni i Hrvati, njih oko 500. Odlukom Agrarnog savjeta, prvotno je trebalo u Riđicu doseliti 650 osoba (kasnije 670), i to iz Dalmacije,[1] a na kraju je naseljeno oko 500 osoba.[2] Uz Stanišić, Riđica je jedino mjesto u Vojvodini gdje su organizirano u većem broju doseljeni dalmatinski Hrvati (iz Sinja, Šibenika, Makarske, Imotskog, Korčule, Splita, Metkovića, Drniša i Zadra).[3] Osim tih Hrvata, u Riđici su već prije živjeli i bunjevački Hrvati koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela Gare i Kaćmara.[4]

Kroz 50 godina Jugoslavije se broj Hrvata smanjivao zbog ekonomskih migracija - seoba u gradove, inozemstvo, povratak u stari kraj, izjašnjavanjem kao Jugoslaveni, a onda je došlo vrijeme Miloševićeva režima.[5]

Selo je pretrpilo etničko čišćenje za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku.

Domaći Hrvati su bili izloženi nasilju i pritiscima velikosrpskih ekstremista. Za razliku od susjednih sela, u Riđici su istjerani skoro svi Hrvati.[6]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav po popisu 2002. je bio:

Naseljenost kroz povijest:

  • 1961.: 4291
  • 1971.: 3663
  • 1981.: 3186
  • 1991.: 2806
  • 2002.: 2590

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:[8]

  • nogomet: Graničar
  • rukomet: Dalmatinac

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996. (za br. stanovnika)
  1. Zbornik OPZ Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948.
  2. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine
  3. HKD Vladimir Nazor Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011.
  4. ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
  5. HKD Vladimir Nazor Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011.
  6. Dnevnik, Novi Sad Teror glasan, država nema - Helsinški Odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003.
  7. HKD Vladimir Nazor Likovna kolonija, preuzeto 9. ožujka 2011.
  8. SOinfo

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]