Čonoplja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čonoplja
Katolička crkva "Svi Sveti", 1761.
Katolička crkva "Svi Sveti", 1761.
Koordinate: 45°48′N 19°15′E / 45.8°N 19.25°E / 45.8; 19.25Koordinate: 45°48′N 19°15′E / 45.8°N 19.25°E / 45.8; 19.25
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Zapadnobački okrug
Općina Sombor
Površina
 - Ukupna 73.9 km²
Visina 101 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 4.359
 - Gustoća 59 stan./km²
Poštanski broj 25210
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO
Zemljovid
Čonoplja na karti Srbija
Čonoplja
Čonoplja
Pravoslavna crkva, izgradnja započeta 2000., nedovršena

Čonoplja (srp.: Чонопља, nje.: Tschonopel, mađ. Csonoplya) je selo u Bačkoj u Vojvodini. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 81 metar nadmorske visine, na 45°49' sjeverne zemljopisne širine i 19°15' istočne zemljopisne dužine, južno od sela Lemeša, istočno od Sombora, zapadno od Telečke i sjeverno od Krnjaje.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put se spominje u 14. stoljeću (1399.) kao Čonoklija odnosno Chomoklie, što daje za pretpostavku da su ga od starih vremena nastanjivali Slaveni. Ipak postoje utemeljeni razlozi da se vjeruje da je onda bilo i Mađara u to vrijeme.

U 17. stoljeću se u Čonoplju doseljavaju Hrvati iz skupine Bunjevaca, koji su do doseljavanja drugih naroda u Čonoplji bili izrazita većina[1].

U 18. i 19. stoljeću se doseljavaju Nijemci, Mađari i Slovaci, a izvori bilježe doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata 1750., 1752. Mađara i Slovaka, a 1786. iz Njemačke dolaze Nijemci iz Rume i Njemačke. Vremenom je udio Nijemaca od četvrtine stanovnika 1822. narastao na polovicu stanovništva 1931.[2].

Čonoplja je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[3]

Početkom jeseni 1944. Nijemci bježe iz Čonoplje pred nadolazećim sovjetskim snagama. Nakon što su mjesec dana poslije Sovjeti zauzeli selo, počelo je odvođenje i ubijanje mjesnih Nijemaca i Mađara. Krajem prosinca je velika skupina mjesnih Nijemaca deportirana u Sovjetski savez. Preostali Nijemci su u srpnju 1945. odvedeni u logore u Đakovu i Kruševlju[2].

1945. su u Čonoplju naseljeni Srbi.

Dugo vremena je važila za bogato i napredno selo.

Današnja Čonoplja se nalazi zapadnije od položaja gdje su se prvotni stanovnici naselili. Oni su bili na jednoj visoravni, što je stvaralo problema za sušnijih godina, pa su se mještani premjestili podno Telečke.

1866. je Čonoplju, kao i još neka mjesta u Bačkoj (Baju, Čavolj, Bikić, Gornji Sveti Ivan) je pogodila kolera.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Srbi čine apsolutnu većinu stanovništva.

Po popisu 2002., narodnosni sastav je bio:

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

1940., od 4879 stanovnika, Čonoplja je bila sastava:

  • Nijemci = 2597 (53,45%)
  • Mađari = 1442 (29,68%)
  • Hrvati = 721 (14,84%)
  • Židovi = 38 (0,78%)
  • Srbi = 38 (0,78%)
  • Slovaci = 2 (0,04%)
  • Rusi = 2 (0,04%)
  • Rumunji = 1 (0,02%)
  • ost. Slaveni = 3 (0,06%)
  • ost. neslaveni = 15 (0,31%)

Nakon 2. svjetskog rata, u Čonoplju su se naseljeni stanovnici, njih više od 3 tisuće, sa Korduna, odnosno iz slunjske (22. prosinca 1945.), cetingradske (21. studenog 1945.), vrginmostske i cazinske okolice. Ukupno je koncem prosinca u Čonoplju došlo 2496 osoba sa Korduna.

  • 1747.:   42
  • 1803.: 2734
  • 1889.: 5162
  • 1940.: 4879
  • 1953.: 5633
  • 1961.: 5546
  • 1971.: 5109
  • 1981.: 4749
  • 1991.: 4760
  • 2002.: 4491

Nijemci u Čonoplji[uredi VE | uredi]

Do završetka drugog svjetskog rata, u Čonoplji je živila velika njemačka zajednica. Iako postoje pisani tragovi o Nijemcima u Čonoplji iz 1758., isti su se u najvećem broju naselili 16. svibnja 1786. godine, što je bio drugi veliki val doseljavanja ovdje.

Iako je na prijedlog izaslanika Freiherra Antona von Cothmanna, koji je 1767. posjetio Čonoplju, i bio je nezadovoljan njenim izgledom, ali oduševljen vinogradima, da se u nju nasele Nijemci, i to protestanti i reformirani Nijemci, taj je plan otpao, jer je postojeće stanovništvo bilo rimokatoličko.

Tako se u Čonoplju doselilo 119 katoličkih obitelji (prvotno planirano samo 109), od kojih je 30 dolazilo iz Elzasa i Lotaringije, 30 iz istočnog dijela Hünsrucka (gorje južno od Koblenza), te iz Češke i Moravske.

Drugo veliko naseljavanje Nijemaca je bilo u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

Nijemci su se nalazili u južnom dijelu sela. Bili su nositeljima gospodarskog napretka.

1944. su Nijemci u najvećem broju protjerani iz Čonoplje, a postojali su i oni koji su se povukli zajedno sa povlačenjem Wehrmachta.

Mađari u Čonoplji[uredi VE | uredi]

Prvo veliko naseljavanje Mađara bilo je 1752.

Drugo veliko naseljavanje Slovaka bilo je u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

Hrvati u Čonoplji[uredi VE | uredi]

U zadnjem desetljeću 17. stoljeća, iz Bosne i Hercegovine te iz Dalmacije franjevci dovode Hrvate Bunjevce u Bačku. Doseljenici su bili obavljali graničarsku službu i štitili su Sombor od napada turske vojske. Bili su smješteni u Vojnom šancu oko Sombora. Kao nagradu za svoje ratničke zasluge, dobivali su posjede u Čonoplji i okolici.

1747., kad je osnovana današnja Čonoplja, u njoj su onda bile zabilježene sljedeće obitelji: Antolović, Bertić, Đurković, Raić, Tubić, Burnać, Džinić, Palić, Koprić, Kupković,Vidaković.

U trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810., bili su i Hrvati (upisani u knjigama kao Iliri), iz skupine Bunjevaca.

Nakon austrijsko-ugarske nagodbe 1867., bački su Hrvati bili izloženi intenzivnim aktivnostima mađarskih nacionalističkih vladajućih krugova. Bili su među glavnim metama mađarizacije.

U četvrtom velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1945., bili su Hrvati iz slunjske okolice i sa Korduna.

Do pred drugi svjetski rat, Hrvati su u Čonoplji činili sedminu stanovništva i bili su treća po brojnosti zajednica.

U Čonoplji imaju kulturno-umjetničko društvo "Bunjevačka grana". Djelovalo je Hrvatsko kulturno društvo August Šenoa.

O Čonoplji i čonopljanskim Hrvatima je pisao u monografiji i u svojim književnim djelima bački hrvatski književnik Ilija Džinić.

Slovaci u Čonoplji[uredi VE | uredi]

Prvo veliko naseljavanje Slovaka je bilo 1752.

Drugo veliko naseljavanje Slovaka je bilo u trećem velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1803.-1810.

Srbi u Čonoplji[uredi VE | uredi]

U najvećem su broju došli svršetkom Drugoga svjetskoga rata.

U četvrtom velikom valu naseljavanja u Čonoplju 1945., bili su doseljeni Srbi sa Korduna i vrginmostske okolice.

U petom velikom valu naseljavanja u Čonoplju, došli su planski evakuirani Srbi iz pobunjenih dijelova Hrvatske.

Židovi u Čonoplji[uredi VE | uredi]

Iako malobrojni, u Čonoplji su imali svoju školu 1813.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zanimljivost ovog kraja jest Čonopljansko jezero. '80-ih godina 20. stoljeća, mjesno socijalističko poduzeće je napravilo umjetno akumulacijsko jezero pregrađivanjem kanala, radi stvaranja vodene mase za navodnjavanje njiva i voćnjaka.

Poduzeće je gospodarskom krizom propalo, a jezero je ostalo i u međuvremenu je dobilo skroz drugu svrhu - postalo je okupljalištem ljubitelja prirode i ribiča.

Čonoplja se nalazi jugozapadno od ovog jezera, a Sombor je udaljen 15 km. Zauzima površinu od 40 hektara.

Šport[uredi VE | uredi]

Čonopljanski natjecatelji u velikom rukometu su bili prvaci Jugoslavije.

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:[4]

  • nogomet: Sloga

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni, br. 1-2/2003., str. 43.
  2. 2,0 2,1 (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  3. Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 83., ISBN 86-03-99816-7
  4. SOinfo

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]