Bet She’arim

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nekropola Bet She’arim: Spomen Židovske obnove

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nekropola Bet She’arim: Spomen Židovske obnove
Flag of Israel.svg Izrael


Bet She’arim na karti Izrael
Bet She’arim
Bet She’arim
Lokacija Bet She’arima u Izraelu
Godina uvrštenja: 2015. (39. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1471 UNESCO

Bet She’arim (hebrejski: בֵּית שְׁעָרִים; arapski: bayt al-ġurabāʾ‎; tj. „Kuća s dvoja vrata”) ili Beth She'arim, antička Besara (grčki: Βησάρα), je drevni grad na sjeveroistoku Izraela (distrikt Haifa). Danas arheološko nalazište koje sadrži drevni izraelski grad i veliki broj drevnih židovskih grobova uklesanih u stijenama (nekropole).

God. 2015., nekropole Bet She’arima, danas dio Nacionalnog parka Beit She'arim, upisane su na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „jedinstveno svjedočanstvo drevnog judaizma pod vodstvom rabina Jude Patrijarha, koji je zaslužan za židovsku obnovu nakon 135. godine”.

Posjetitelji u Špilji lijesova.

Povijest[uredi VE | uredi]

Leda i labud, grčki mitološki ukras na sarkofagu iz 2. st., Rockefeller muzej, Jeruzalem.
Zidni natpis (epitaf) na grčkom: „Grob Aidesiosa, poglavara vijeća starješina, iz Antiohije”

Bet She'arim je osnovan krajem 1. stoljeća prije Krista, za vrijeme vladavine kralja Heroda. To je bio uspješan židovski grad koji je uništen u požaru 352. god., na kraju židovske pobune protiv Konstancija Gala[1] Nakon nekog vremena je obnovljen kao bizantski grad. Od početka arapskog razdoblja (7. stoljeće) naselje se smanjivalo, te se u kasnom 16. st. na ovom mjestu spominje malo arapsko selo Šejh Bureik[1]. Rimski židovski povjesničar Josip Flavije ga spominje kao grad Besara, administrativno središte posjeda kraljice Berenike II. u dolini Jizreel. Nakon uništenja Drugog Hrama 70. god., Sanhedrin (židovsko zakonodavno i vrhovno vijeće) preselilo se u Beit She'arim[2]. Tu je živio i rabin Juda ha-Nasi, voditelj Velikog vijeća i sastavljač Mišne (prvo važnije djelo rabinskog judaizma). U posljednjih sedamnaest godina svog života, on se preselio u Seforis iz zdravstvenih razloga, ali planirao je svoj pogreb u Bet She'arimu, na zemlji koju je dobio na dar od svog prijatelja, rimskog cara Marka Aurelija. U to vrijeme je najželjenije pogrbno mjesto za Židove bila Maslinska gora u Jeruzalemu, ali kad je 135. god. ovo područje Židovima zabranjeno, Bet She'arim je postao važna alternativa[3].

Arheološka važnost ovog lokaliteta je prepoznat 1880. godine istraživanjem Zapadne Palestine, kojom prilikom su istražene mnoge grobnice i katakombe, ali bez iskapanja. Arapsko palestinsko selo Sheikh Bureik a brežuljku je 1920. god. kupio Židovski nacionalni fond (Keren Kayemet LeYisrael) iz Basela. Godine 1936., Aleksandar Zaid, zaposlenik KKL-a kao čuvar, izvijestio je da je našao oštećen zid jedne od špilja koje su dovele u drugu špilju ukrašenu natpisima. 1930-ih i 1950-ih, lokalitet su otkopali Benjamin Mazar i Nahman Avigad.

Iskopavanja na mjestu je nastavio dr Adi Erlich u ime Zinman Instituta za arheologiju, Sveučilišta u Haifi. Erlich fokusira svoja iskapanja na brdu iznad nekropole, gdje je postojao antički grad.

Odlike[uredi VE | uredi]

Uklesana menora na zidu grobne špilje; fotografija iz 1954. god.

Nacionalni park Beit She'arim graniči s gradom Kiryat Tiv'onom na sjeveroistoku i nalazi u blizini suvremenog mošava Beit She'arim. Nalazi se oko 20 km istočno od Haife na južnim brežuljcima Donje Galileje. Parkom upravlja Izraelska uprava za prirodu i parkove.

Većina nalaza datira u vrijeme od 2. do 4. st., a većina osoba je bila pokopana u više od 20 katakombi. Prema natpisima u grobnicama, može se zaključiti kako ih nisu koristili samo stanovnici Bet She'arima već brojni drugi Židovi iz udaljenih mjesta kao što su Palmira, Tir[4], pa čak i iz Himjara u današnjem Jemenu[5].

Pored brojnih natpisa na više jezika, zidovi i grobovi su isklesani brojnim reljefima s raznim motivima, od židovskih simbola i geometrijskih ukrasa do životinjskih i ljudskih figura helenističkih grčkih mitova[6].

God. 1956. buldožer je iskopao veliku kvadratnu ploču tešku 9 tona, za koju se ispostavilo da je od stakla. Kasnije je otkrivena i drevna staklarska peć koja je proizvodila velike ploče stakla koje su se kasnije komadale na manje obradive dijelove[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Benjamin Mazar, Beth She'arim : Report on the Excavations during 1936-1940, Vol. I, str. 19.-20.
  2. Arheološki nlazai Beit She'arima (engl.) Posjećeno 14. srpnja 2015.
  3. The Holy Land: An Oxford archaeological guide, From earliest times to 1700, Jerome Murphy-O'Connor (engl.) Posjećeno 14. srpnja 2015.
  4. Oxford encyclopedia of Archaeology in the Near East, Volume 1., str. 309.-311.
  5. H.Z. Hirschberg, , Tel Aviv Yisrā’ēl ba-‘Arāb, 1946., str. 53.–57., 148., 283.–284. (na hebrejskom)
  6. Beth She'arim, UNESCO-v popis za upis na listu svjetske baštine, 2002. (engl.) Pristupljeno 14. srpnja 2015.
  7. The Mystery Slab of Beit She'arim, Corning Glass Museum (engl.) Pristupljeno 14. srpnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bet She’arim

Koordinate: 32°42′16.12″N 35°07′44.53″E / 32.7044778°N 35.1290361°E / 32.7044778; 35.1290361