Blato (Mljet)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Blato
Blato na karti Hrvatska
Blato
Blato
Blato na zemljovidu Hrvatske
Županija Dubrovačko - neretvanska
Općina/Grad Mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Zemljopisne koordinate 42°45′45″N 17°28′53″E / 42.76245°N 17.48131°E / 42.76245; 17.48131Koordinate: 42°45′45″N 17°28′53″E / 42.76245°N 17.48131°E / 42.76245; 17.48131
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 46
Pošta 20 225
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Blato na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Blato
Blato
Blato na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Blato.jpg
Blato, naselje smješteno uz vrlo plodno Blatsko polje
Crkva sv. Petra i Pavla u Blatu

Blato (tal. Blatta di Méleda) je naselje na otoku Mljetu. Smjestilo se na srednjem dijelu otoka, uz vrlo plodno, istoimeno, polje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dolaskom slavenskog stanovništva na Mljet, osnivaju se prva stalna naselja na otoku. Blato je nastalo kao treće naselje, smjestivši se uz vrlo plodno polje, koje se se nalazi u neposrednoj blizina Blatske blatine, izvora pitke vode, koja je natapakla cijelo polje i koja je dala naselju samo ime. Zbog svog odličnog položaja, Blato je u jednom trenutku bilo toliko veliko naselje da je imalo vlastitu osnovnu školu, koja danas više nije otvorena.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Blato je oduvijek bilo jedno od većih naselja na otoku, ali zbog iseljavanja stanovništa na obalu, poglavito u naselja Ropa i Kozarica, svakim popisom stanovnika Blato bilježi pad broja stanovnika. Popisom iz 2001. godine, Blato je naseljavalo 46 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Naselje je smješteno podno vrlo visokog brda, na rubnim dijelovima iznimno plodnog polja, koje je bilo potpuno zaštićeno sa svih strana te nije bilo straha od nenadanih napada i to su bili glavni uvjeti da Blato svoje gospodarstvo temelji na uzgoju vinove loze te izlovu jegulja, koje se u zimsko vrijeme mrjeste u obližnjoj blatini. Svoje proizvode stanovništvo je izvozilo u Dubrovnik preko 4 km udaljene luke Kozarice. Danas se stanovništvo još uvijek bavi uzgojem vinove loze, ali gradnjom vodocrpilišta, postaje otočni vodovodni centar, vrlo bitan u ljetnim mjesecima.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik