Prožura

Koordinate: 42°43′48″N 17°39′04″E / 42.73°N 17.651°E / 42.73; 17.651
Izvor: Wikipedija
Prožura
Prožura, naselje vrlo bogate prošlosti
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradMljet
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]6,8 km2
Koordinate42°43′48″N 17°39′04″E / 42.73°N 17.651°E / 42.73; 17.651

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno26
– gustoća4 st./km2

Poštanski broj20 224
Pozivni broj+385 (0)20
AutooznakaDU

Zemljovid

Prožura na zemljovidu Hrvatske
Prožura
Prožura

Prožura na zemljovidu Hrvatske

Prožura (tal. Progiorra ili Prosùra) je naselje na otoku Mljetu. Nalazi se na sjevernoj strani otoka. Prožura se nalazi u kopnu, a Prožurska Luka izgrađena je kao ribarska luka na obali Mljetskog kanala.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prožura je nastala dolaskom slavenskog stanovništva na Mljet u isto vrijeme kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Smještena je u udolini, potpuno skrivena iza sjevernog rubnog brijega, a pod uzvisanama Mužanje i Spas. Prvi pisani dokument o mjestu dolazi iz 1345. godine. Bila je to isprava koju je napisao jedan od opata iz samostana na otočiću Svetoj Mariji na Velikom jezeru. Naselje se spominje pod nazivom Progsuri.

Pop Luka, mljetski kančelir, oporučno je ostavio 30. studenog 1447. godine svoj posjed na Mljetu, ukljućujući crkvu Sv. Trojice u Prožuri, lokrumskim benediktincima, koji su na taj način opet došli do posjeda na Mljetu. Oko te crkvice i oko samostana niknut će cijelo naselje, koje je arhitektonski do danas ostalo skoro pa potpuno očuvano.

Usred naselja izgrađena je velika četverokutna kula koja je za vrijeme gusarskih napada služila kao sigurno utočište lokalnom stanovništvu. U vrijeme napada i totalnog razaranja Okuklja napadnuta je bila i Prožura.

Za potrebe ribolova, čuvanja ribarskog alata i popravka svojih galija i čamaca, stanovništvo se Prožure spustilo na more i, gradeći male magazine, stvorili su temelje budućeg naselja, Prožurske Luke (Porta).

Prožura je od svojeg osnutka pa do danas konstantno naseljena, dok je Prožurska Luka, jednako kao i Okuklje, stalno naseljena tek od 1981. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prožura je jedno od prvih slavenskih naselja na otoku, nastala je kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Stanovništvo se već godinama smanjuje, što zbog odlaska stanovnika s otoka, ali i zbog silaska stanovnika u Prožursku Luku. Popisom stanovnika iz 2001. godine u Prožuri su živjela 53 stanovnika.[3]

Kretanje stanovnika[uredi | uredi kôd]

Naselje Prožura: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
155
153
180
181
170
184
179
192
217
208
182
149
121
78
53
40
26
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u novo naselje Prožurska Luka, za koje i sadrži podatke do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. U drugoj polovici 20. stoljeća postojala je direktna brodska veza s Dubrovnikom, ali je zbog neisplativosti ukinuta. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik