Prožurska Luka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prožurska Luka
Prožurska Luka na karti Hrvatska
Prožurska Luka
Prožurska Luka
Prožurska Luka na zemljovidu Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Zemljopisne koordinate 42°43′48″N 17°39′04″E / 42.73°N 17.651°E / 42.73; 17.651Koordinate: 42°43′48″N 17°39′04″E / 42.73°N 17.651°E / 42.73; 17.651
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 14
Pošta 20 224
Pozivni broj +385 (0)20
Autooznaka DU
Prožurska Luka na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Prožurska Luka
Prožurska Luka
Prožurska Luka na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Prožurska luka 01.JPG
Prožurska Luka
Prožurska Luka, u početku ribarska lučica veće Prožure, danas samostalno turističko mjesto. Otoci na slici su Planjak (ispred) i Borovac (dijelom skriven)

Prožurska Luka (tal. Porto Chiave, kolokvijalno: Prožurski Porat) je naselje na otoku Mljetu. Nalazi se na sjevernoj strani otoka. Prožura se nalazi u kopnu, a Prožurska Luka je izgrađena kao ribarska luka na obali Mljetskog kanala.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prožura je nastala dolaskom slavnskog stanovništva na Mljet u isto vrijeme kad i Vrhmljeće i Babino Polje, a za potrebe ribolova, čuvanja ribarskog alata i popravka svojih galija i čamaca, stanovništvo se Prožure spustilo na more i, gradeći male magazine, stvorili su temelje budućeg naselja, Prožurske Luke (Porta).

Prožura je od svojeg osnutka pa do danas konstantno naseljena, dok je Prožurska Luka, jednako kao i Okuklje, stalno naseljena tek od 1981. godine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prožurska Luka je relativno mlado naselje, koje nije bilo ranije naseljavano zbog položaja na moru gdje je bilo laka meta gusarskim brodovima. Prožursku Luku naseljava lokalno stanovništvo, koje se spustilo na more i koje se bavi ribarstvom i turizmom. Popisom stanovnika iz 2001. godine, Prožurska Luka ima 14 stanovnika[1].

Kretanje stanovnika[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. U drugoj polovici 20. stoljeća postojala je direktna brodska veza s Dubrovnikom, ali je zbog neisplativosti ukinuta. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik