Buljan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Buljan
[[]]
Hrvatska harambaška obitelj

Buljani su stara hrvatska obitelj čiji su članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih vojnih događanja za Cetinski kraj. Nosili su naslove harambaša i serdar. Glavno naselje roda Buljan je Bitelić,. Dakle, Bitelić je najjače naselje ovoga roda u Republici Hrvatskoj i šire. Te su vrlo brojan i ugledan rod.

Obiteljska povijest[uredi VE | uredi]

Na području Cetinskog kraja - Bitelić, gdje je Buljanima glavno sjedište u Republici Hrvatskoj, tu su po svemu sudeći već odavno. Iako je bilo mnoštvo pojedinačnih ili migracija u manjim grupama, Buljani su prema mišljenju, došli u nekoj migraciji koja se događala u tim krajevima, u suradnji i dogovoru s Mlečanima poradi obrane granice prema Otomanskom carstvu, jednu takvu seobu predvodili su ramski franjevci. Na području Satrića, Dabra i Bitelić, pripadali su većoj skupini žiteljstva kojoj je na čelu bio harambaša Vučen a zatim Grgur Buljan dobili su zemlje i pašnjake, obrađivala ih i na njima držala stada. Kada je harambaša Buljan sa svojom skupinom stigao ne može se točno utvrditi, ali se u spisima mletačkog providura Moceniga javlja 1697. g kada ga moli da mu dade kuću u Dabru (selo nedaleko od Bitelića ) i zemlje uz granicu, jer su se ljudi kojima je bio na čelu tu nastanili. ( U to vrijeme Buljani su već dosta vremena bili na tom području ) U pokušaju da koliko-toliko srede stanje, konkretno na tom području, u Splitu 1698., kod samoga providura, sastaju vođe skupina novo pridošlog stanovništva i dogovaraju razdiobu zemalja. Kako nije dobio mnogo zemlje s desne strane Cetine, Buljan traži da se nastani u Biteliću, gdje su njegovi potomci ostali do danas, unatoč kasnijem privremenom napuštanju tog područja. Naime, iduće godine (1699.) sklopljen je mir u Mir u Srijemskim Karlovcima i počeo je postupak razgraničenja između dojučerašnjih zaraćenih strana, tako da će kao granica biti određena rijeka Cetina što znači da Dabar i Bitelić (koji su sa lijeve strane Cetine) ostaju na turskoj strani. Zbog toga će Buljan i veći dio njegove skupine ljudi napustiti to područje i otići prema Muću ( Postinje ), gdje će vršiti službu serdara. Mali rat, nakon kojeg će se granica pomaknuti dalje prema istoku, na vrhove Dinare i Kamešnice, što će omogućiti povratak u Bitelić. Po povratku u Bitelić zemlje su ostale na obje strane što je povezivalo obitelj u jaku obiteljsku zajednicu sa harambašom na čelu. Doista, kada se stanje stabiliziralo i kada je izvršen premjer i raspodjela zemlje, te napravljen i zemljišnik 1709., na području Postinja, Zelova,Satrića, Bitelića i Vrdova nalazi se banderija Buljan. Harambaša Grgur Buljan sa 29 čeljadi popisan je kao posjednik zemlje u banderije Pavla Bilandžića u Krušvaru kod Dicma. Alberghettijev zemljišnik (1725. - 1729.) u kojem su upisane zemlje dodijeljene žiteljima u sklopu banderija spominje se banderija Buljan, na čelu koje je harambaša Martina Buljana, a obuhvaćala je (Postinje, Muć, Zelovo, Satrić i dijelom Bitelić i Vrdovo)

Kao obitelj bili su raštrkani na više mjesta pa i u Sinju zajednica je slabila te je 1788. godine izvršena dioba između Ivana Buljana Krstinog iz Sinja i Ivana Buljana s braćom Matom i Jakovom pok. Jakova i Šimunom pok. Šimuna koji su živili u zajednici Buljana na Biteliću. Ovom diobom sinjski Krstini Buljani su se odvojili o seoski - bitelskih Buljana, od harambaške obitelji vezane za vojaštvo. Sinjski Buljani bave se trgovinom i postaju ugledna obitelj. I pored diobe dugo ostaju rodbinski vezani, čine jedni drugima znatne usluge u Sinju te u pribavljanje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda za trgovinu

Buljani danas[uredi VE | uredi]

Danas kao nekad davno najviše Buljana žive u selu Bitelić općina Hrvace. Buljani su raspoređeni u zaseocima Donji Buljani koji se dijele na Đomiće i same Donje Buljane te zaselak Gornje Buljane koji se dijele na Vignište / Škrabići, Šćevići i Banovci / te Dutkiće. Kroz povijest razni utjecaji i migracije su doprinijele da su Buljani raseljeni po cijeloj R. Hrvatskoj tako ih ima od Vukovara, Osijeka, Čepina, Našica, Đakova, Slavonskog Broda, Daruvara, Požege, Bjelovara, Varaždina, Zagreba, Karlovca, Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Knina, Sinja, Splita, Omiša, Makarske, Imotskog, Ploča i Dubrovnika. Pored obitelji koje su razmještene u R. Hrvatskoj mnogobrojne obitelji su otišle u potrazi za boljim životom na sve strane svijeta pa čak i u prekomorske zemlje Australiju i obje Amerike. U samim zaseocima Buljana na Biteliću, kao u svim drugim krajevima dolazi do iseljavanja i izumiranja roda Buljan na tom području. Pored toga što su stvoreni doista pristojni uvjeti za život tu ostaje malo mladih obitelji i sve se manje rađa djece.

U Gornjim Buljanima trenutno egzistira 28 obiteljskih zajednica, sa pretežito starijim članovima obitelji i to raspoređeni: 5 obitelji Dutkići / 10 /, 12 obitelji Vignjište / 38 / i 11 obitelji Škrabići / 26 / , od toga samo 6 obitelji ima đake ili mlađu djecu, te 3 obitelji Panj-Rumin / 23 / ukupno 94 .

U Donjim Buljanima trenutno egzistira 31 obiteljskih zajednica također sa pretežito starijim članovima obitelji i to raspoređeni: 4 obitelji Đomići / 20 /, 26 obitelji Donji Buljani / 60 / i 1 obitelj Dom / 5 /, ukupno 85.

Po navedenom danas na području Bitelića živi 179 pripadnika roda Buljan.

I pored ovoga mnogi su u stalnom kontaktu te dolaze na područje Bitelića radi obilaska roditelja ili iz drugih potreba. BZ povijest


Neke od poznate ličnosti sa prezimenom Buljan:

  • harambaša Vučen Buljan sin Frane, dovodi i organizira narod uz granicu sa Otmanskim carstvom.
  • harambaša Grgur Buljan sin Vučena, uspostavlja i organizira obranu granice prema Otmanskom carstvu.
  • harambaša Martin Buljan sin Grgura, vodi banderiju koja obuhvaća Postinje, Zelovo, Satrić dio Bitelića i Vrdova.
  • harambaša Josip Buljan zvani Ćaća sin Martina, zadnji harambaša u rodu Buljan, poslije njega se prelazi na seoske glavare.
  • Ilija Buljan poznati trgovac i zakupac u Sinju.
  • fra. Bonventura Buljan stariji - Bono 1724. god. obnašao službu lektora filozofije u sinjskom samostanu, 1757. god.gvardijan Sinjski
  • fra. Bonventura Buljan - mlađi obnašao je službu gvardijana u Sinju 1794 - 1795. godine za njegovog gvardijanstva dovršena gradnja Gospina oltara.
  • Vicko Buljan prvi dokumentirani i zapisani alkarski vojvoda 1834.godine, za vrijeme njegovog načelništva u Sinju dao sagraditi most preko rijeke Cetine u mjestu Han 1849. godine
  • Antonio Buljan za vrijeme njegovog načelništva u Sinju dao sagraditi most preko rijeke Cetine u mjestu Trilj 1851.godine, doveo vodu od Šimčevih kuća na trg 1852.godine , 1853. godine dao popločati trg sa obje strane.
  • Marko Buljan od carskog namjesnika ishodio gradnju mosta preko rijeke Cetine u mjestu Panj 1905. godine
  • Frano Buljan alkarski vojvoda 1838 - 1839. godine
  • Marko Buljan alkarski vojvoda 1936 - 1940. godine
  • Vice Buljan partizan iz poznate Sinjske obitelji, narodni heroj - alkarski vojvoda 1957 - 1963. godine
  • Donko Buljan
  • Helena Buljan hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
  • Ivica Buljan hrvatski kazališni redatelj
  • Ivan Buljan bivši nogometaš
  • Zdenka Buljan bivša gradonačelnica Vukovara

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Državni arhiv - Alberghetijev zemljišnik
  • BZ povijest[što je ovo]