Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu
Za druga značenja pogledajte Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je rimokatolička crkva u Olovu. Vode ju franjevci. Nalazi se u Gornjem Olovu. Poznato je marijansko hodočasničko svetište.
Ova crkva i franjevački samostan su izgrađeni u 14. stoljeću. Samo svetište je bilo jedno od najvećih na europskom jugoistoku i na susjednom Balkanu, pa su osim s područja današnje BiH, u nj hodočastili hodočasnici iz Hrvatske, Albanije, Bugarske i Srbije.
Crkva je jednobrodna oblika. Bazilika je građena u neoromaničkom stilu.
Postojanje ove crkve u Gornjem Olovu je još 10. travnja 1454. zabilježio Dubrovački ljetopis. Dokument kaže "...izmiri se Herceg Stjepan s Dubrovnikom, sa ženom Jelenom, sinom Vladislavom te sa svojim zetom, bosanskim kraljem. Ovom se izmirenju obradovaše oba zeta, a obje njegove kćeri, Katarina i Marija, poslaše darove Gospinoj crkvi u Olovo."[1]
Na mjestu današnje Crkve Majke Božje u Gornjem Olovu se nekad nalazio franjevački samostan iz 14. stoljeća. Prva crkva u Olovu posvećena BDM bila je znatno manja od današnje crkve. Kuriozitet je da je od stare crkve sačuvan ključ koji je služio i kao - vatreno oružje![1]
1704. je godina bila kobna po ovu crkvu i prateći joj samostan. Noću 1. na 2. kolovoza nepoznati su počinitelji zapalili crkvu i samostan. U tom je razdoblju katoličanstvo pretrpilo veliki udar u tim krajevima. Brojni su katolici iselili ili bili prisiljeni iseliti, a znatni broj preostalog stanovništva se islamizirao pa je u Olovu i okolici gotovo nestalo katolika.
Ispred današnje se crkve na travnatoj površini nalazi četvrtasti kamen pola metra visok. Taj je crni kamen bio na mjestu gdje su nekad bila ulazna vrata franjevačkog samostana. U stara je vremena odatle išla procesija do Donjih Bakića, do crkve sv. Roka. To mjesto je svetište. U Olovu se na prvi dan mjeseca posvećenog Blaženoj djevici Mariji, 1. svibnja tradicionalno obilježava blagdan Gospe Olovske.[2]
Projekt obnove crkve je krenuo zgotovljenim nacrtima češkog arhitekta Karla Paržika 1925. godine. S projektom se konačno počelo 1930., veći dio je bio gotov 1932. godine. Radovi još nisu bili gotovi, nego su se protegli i poslije Drugog svjetskog rata. Zanimljivo građevinsko rješenje je stećak kojeg se je 1938. godine ugradilo u novu crkvu, a izvorno se nalazio nedaleko od same crkve.[1]
26. listopada 2010. godine je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo) donijela odluku kojim se ova povijesna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]
- IKA Kardinal Puljić u Olovu - 300. obljetnica spaljivanja samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
- ↑ a b c d (bošnjački )Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Odluka o proglašenju povijesne građevine - crkve Majke Božje u Olovu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
- ↑ Franjevački novicijat Gorica - Livno[neaktivna poveznica] Marijo, svibnja kraljice!