Eugenika

Izvor: Wikipedija
Logotip Kongresa o Eugenici, 1921.

Eugenika (iz starogrčkog eu „dobro“ i genos „loza“) kao pojam je utemeljio britanski antropolog Francis Galton 1883. g. Označava rabljenje znanja o ljudskoj genetici radi utjecanja na stanovništvo i zdravstvenu politiku s ciljem povećanja udjela pozitivno ponderiranih[1] gena (pozitivna eugenika) i smanjenja negativno ponderiranih gena (negativna eugenika) s ciljem poboljšanja određenih svojstava ljudske vrste.

Danas se eugenikom naziva znanost koja se bavi poboljšanjem ljudskih gena.

Pojam obuhvaća i korištenje znanstvenih postignuća za otkrivanje sklonosti ploda genetskim bolestima tijekom trudnoće, što se primjenjuje kod prakse sve masovnijih pobačaja s ciljem izbjegavanja rođenja bolesne djece odnosno djece s predviđenom mogućnošću razvoja neke od genetski uzrokovanih bolesti.[2][3] Najčešće žrtve su fetusi s Downovim sindromom, a daljnji razvoj znanosti doprinosi vjerojatnom širenju primjene pobačaja na embrije, fetuse s genetskim predpostavkama za razvoj neke od velikog broja drugih bolesti.[2] Ovakvi pobačaji nazivaju se eugenički pobačaji. Neki znanstvenici, koji se zalažu i za pravo na pobačaj, smatraju da bi trebalo biti zakonom dopušteno eutanizirati novorođeno dijete u slučaju da se rodi s Downovim sindromom ili drugim teškim bolestima.[4] U Danskoj je trudnicama omogućeno besplatno postavljanje prenatalne dijagnoze identifikacije i nakon toga eliminacije defektnog zametka pobačajem što se trenutno, s obzirom na dosegnuti razvoj dijagnostike, najčešće koristi za pobačaje embrija ili fetusa s Downovim sindromom.[5] Broj embrija u Britaniji začetih in vitro oplodnjom, a potom abortiranih zbog genetskih poremećaja u razdoblju od pet godina iznosi 123 što znači da je svaka dva tjedna abortiran jedan embrij ili fetus.[6]

Eugenika je veliku primjenu postigla u nacionalsocijalističkoj Njemačkoj, u kojoj je ova znanost uživala veliku pozornost i imala na raspolaganju široka materijalna sredstva za napredak. Provođeni su legalni pobačaji, u čemu je nacistička Njemačka bila ispred drugih zemalja svijeta u kojima je pobačaj bio zakonom zabranjen; eutanizirani su mnogi psihički i fizički bolesnici te pripadnici tzv. nižih rasa.

Poznati eugeničari[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ponderiranje [Ponderiranje]. enciklopedija.hr/. Pristupljeno 22. lipnja 2020.
  2. a b Večernji list, 8. lipnja 2012. OTKRIVEN GENSKI KOD NEROĐENOG DJETETA Genska će karta predviđati bolesti, ali i povećati broj pobačaja, preuzeto 22. listopada 2012.
  3. Downov sindrom: Ne ubijajte nas! I mi smo ljudi!. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. listopada 2012. Pristupljeno 22. listopada 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. BITNO.net “Ubiti novorođeno dijete etički je prihvatljivo…” Cjeloviti tekst članka koji je šokirao svijet, preuzeto 22. listopada 2012.
  5. Kada je ludost savršena. Danska zemlja bez Down sindroma?, preuzeto 22. listopada 2012.
  6. U Britaniji zbog Downova sindroma pobačeno je 123 začetih in vitro, preuzeto 22. listopada 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Eugenika