Diva Grabovčeva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Brončani spomenik Divi Grabovčevoj

Diva Grabovčeva (Varvara, Rama - † Kedžara,[1] planina Vran, BiH, oko 1680.[2]) – hrvatska mučenica, djevica iz Varvare.[3]

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa svakako je htio imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz suglasnost svoje obitelji. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem. Pokopana je na Vran planini, ispred Kedžare u blizini Prozora. Označen je njezin grob. Od toga vremena do danas brojni hodočasnici dolaze na njezin grob i iskazuju počast. Postavljen je brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića, 1998. godine. Svake se godine na prvu nedjelju u srpnju slavi spomendan njezinog mučeništva, kada se služi sv. Misa i prisustvuje više tisuća hodočasnika. Dr. Ćiro Truhelka objavio je knjigu o Divi i njezinom grobu, Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti. Marko Perković - Thompson je na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine, snimio pjesmu „Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njezinoj tragičnoj sudbini.

Spomen[uredi VE | uredi]

Ulice[uredi VE | uredi]

Ustanove[uredi VE | uredi]

U umjetničkim djelima[uredi VE | uredi]

  • Marko Perković Thompson na albumu Bilo jednom u Hrvatskoj iz 2006. godine snimio je pjesmu Diva Grabovčeva.
  • Prva hrvatska opera u BiH zove se Diva Grabovčeva, u čijoj je premijernoj izvedbi sudjelovalo oko 155 osoba, od čega 115 pjevača, a po prvi puta upriličena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.[5]

Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, glazbeno-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik.

  • Film Divin krik s Vrana autora Miljenka Karačića dobio je na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za "iznimno kvalitetnu te dojmljivu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na ovom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".[6][7]

U znanstvenim djelima[uredi VE | uredi]

Vidi također[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Divin dan - Kedžara 2014., tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. srpnja 2014., pristupljeno 26. siječnja 2017.
  2. Stjepan Razum, zc, Kalendar hrvatskih mučenika, str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. siječnja 2017.
  3. Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari, Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. listopada 2015.
  4. Studentski dom Diva Grabovčeva Zagreb, pristupljeno 4. veljače 2018.
  5. U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH, pristupljeno 4. veljače 2018.
  6. Nagrađen "Divin krik s Vrana", vijesti.hrt.hr, 19. listopada 2012., pristupljeno 26. siječnja 2017.
  7. Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma, blidinje.net, 10. siječnja 2015., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 8. prosinca 2015.), pristupljeno 26. siječnja 2017.
  8. Legenda o Divi Grabovčevoj, pristupljeno 4. veljače 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]