Koordinate: 43°33′32″N 16°54′29″E / 43.559°N 16.908°E / 43.559; 16.908

Dobranje (Cista Provo)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dobranje
Dobranje na karti Hrvatska
Dobranje
Dobranje
Dobranje na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Cista Provo
Najbliži (veći) grad Imotski
Zemljopisne koordinate 43°33′32″N 16°54′29″E / 43.559°N 16.908°E / 43.559; 16.908
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 161[1]
Broj stanovnika
Dobranje (Cista Provo, Splitsko-dalmatinska) [uredi]
2001.
2011. 161
2021. 87
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 21244
Pozivni broj 021
Autooznaka IM

Dobranje su naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Svetac zaštitnik župe Dobranje je sv. Ivan Krstitelj, ujedno i svetac kojemu je posvećena stara župska crkva u ovom selu.[2]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje je smješteno sjeverno od Ciste Velike, južno od Tijarice i zapadno od Sviba.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kroz povijest je bila dijelom starohrvatske župe Radobilje.[2] 1750. je biskup Pacifik Bizza zabilježio da je župa Dobranje bila ovisna o glavnom župniku u Katunima, u kapelaniji Ciste. Od 1760. ima svog svećenika. Ipak, 1762. je godine vizitacijom biskupa Nikole Dinarića zabilježeno je da su Dobranje ovisne o Katunima, odnosno o župniku iz Radobilje. O Radobilji je ostala ovisna do 1849. godine. Organskim dekretom nadbiskupije splitsko-makarske su župe na njenom području preorganizirano, pa su tako Dobranje nakon više stoljeća prestale biti u svezi s Radobiljom, a uspostavila se sveza s Aržanom.[2]

2001. su godine u novoizgrađenu grobnicu u Dobranjama preneseni i pokopani ostatci tijela 133 (sto trideset i troje) smaknutih zarobljenih hrvatskih vojnika, koji su bili većinom iz Imotske krajine, a manjim dijelom iz Hercegovine i Cetinske krajine. To su bili vojnici koje su sredinom 1944. godine partizanske postrojbe zarobile kod Aržana, strijeljali u Grabu te bacili u jamu Pode, a tijela su im iskopana 1992. godine te su bila od onda na patologiji splitskog KBC-a. 200. je godine u spomen na njih postavljeno spomen-obilježje "Isus pod križem" akademskog kipara Josipa Bosnića.[3][4]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Dobranje su imale 161 stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2001. godine su imale 378 stanovnika, dok su prema popis stanovništva iz 1991. godine imalo 473 stanovnika.

Naselje Dobranje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
393
442
466
546
641
624
649
654
832
864
888
803
616
473
378
161
87
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Škola u Dobranjama djeluje od 1939. godine. Prvo je radila u privatnoj kući Joze-Đure Vuletića. Djeluje kao područna škola "Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića" iz Ciste Velike.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Općina Cista Provo - stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima - popis 2011., www.dzs.hr, preuzeto 9. rujna 2016.
  2. a b c DobranjeInačica izvorne stranice arhivirana 16. kolovoza 2011. Župa sv. Ivana Krstitelja
  3. Splitsko-makarska nadbiskupija Josip Šerić: Dobranje Misa zadušnica za ubijene hrvatske vojnike, 5. travnja 2010.
  4. Dobranje: sv. Misa zadušnica za 136 partizanskih žrtava Hrvatsko kulturno vijeće, 29. travnja 2011.
  5. OŠ Ivan Goran Kovačić, Dobranje. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2013. Pristupljeno 18. listopada 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Dobranje (Cista Provo) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.