Nikola Dinarić – Wikipedija

Njegova PreuzvišenostNikola Dinarić
splitski nadbiskup i metropolit primas Dalmacije i cijele Hrvatske

Rođen	1700. Hvar
Umro	13. srpnja 1764. (63–64 god.) Split, Hrvatska
Služba	1757. – 1764.
Normativni nadzor wikipodatci
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Nikola Dinarić ili Dinaričić (lat. Nicolaus Dinaricius) (Hvar, rujan 1700. – Split, 13. srpnja 1764.), hrvatski svećenik, osorski biskup (1745. – 1757.) i splitski nadbiskup (1757. – 1764.).^[1]

Potomak je ugledne hvarske obitelji koja se 1715. godine preselila u Split. Školovao se u splitskom sjemeništu 1715. – 1719., a 1725. stekao je doktorat prava u Padovi. Obavljao je službu crkvenog fiskalnog odvjetnika pri papinoj nuncijaturi u Veneciji.^[2]

Papa Benedikt XIV. (1740. – 1758.) imenovao ga je 22. studenog 1745. osorskim biskupom. Dana 3. siječnja 1757. unaprijedio ga je papa Benedikt XIV. na metropolitansku stolicu te je prešao u Split. Kao splitski nadbiskup vršio je u više navrata pastoralne pohode po župama nadbiskupije, a zapisnici tih pastirskih pohoda sadržavaju mnoštvo podataka o hrvatskoj glagoljskoj tradiciji. Ujedno je nastavio propovijedati na hrvatskom i talijanskom jeziku te pomagati glagoljaše i štititi slavensko bogoslužje u crkvama.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

↑ Milan Ivanišević Nadbiskupski pohodi župama Vranjicu, Mravincima i Kučinama do godine 1764.
↑ Nikola Dinarčić – Hrvatski biografski leksikon. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2014. Pristupljeno 7. travnja 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Članak Nikola Dinarić koji govori o biskupu je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik Matej Caraman	osorski biskup 1745. – 1757.	nasljednik Bonaventura Bernardi
prethodnik Pacifik Bizza	splitski nadbiskup 1757. – 1764.	nasljednik Ivan Luka Garanjin

v r u (Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi	Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi	Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi	Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi i metropoliti	Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manases (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi	Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti	Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – 2022.) • Dražen Kutleša (2022. – )