Dodatak:Danko Plevnik (bibliografija)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Glavni članak: Danko Plevnik

Bibliografija radova hrvatskog novinara i publicista Danka Plevnika te radova o njemu.

Djela[uredi VE | uredi]

Radovi[uredi VE | uredi]

  • “Informacija je komunikacija”, CDD SSOH, Zagreb, 1986.
  • “Ka civilizaciji pokretnog teksta”, Komunist, Zagreb - “Ognjen Prica”, Karlovac, 1988. YU ISBN 86-7443-011-5
  • “Hrvatski obrat”, Durieux, Zagreb, 1993. ISBN 953-188-000-X
  • “Smisao Bosne”, Jesenski i Turk, Zagreb, 1997. ISBN 953-6483-04-1
  • “Slovenci na Hrvaškem”, Zveza svobodnih sindikatov Slovenije, Črnomelj-Metlika,1998.
  • “Novi NATO ili stara geopolitika”, Impressum, Karlovac, 1999. ISBN 953-96158-3-6
  • “Europa gledana s Balkana” (s Eduardom Čalićem), C.A.S.H., Pula, 2000. ISBN 953-6250-30-6
  • “Njihov obračun sa mnom”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2000. ISBN 953-6829-01-0
  • “Kaos hegemonije – koercitivna diplomacija međudržavnih i naddržavnih odnosa”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2001. ISBN 953-6829-08-8
  • “Rat i mir za Hrvatsku”, NZMH, Zagreb, 2002. ISBN 953-185-064-X
  • “Praksa etičkog novinarstva”, Masmedia, Zagreb, 2003. ISBN 953-157-435-9
  • “The Practice of ethical Journalism”, HUEN, Dubrovnik, 2004. ISBN 953-99781-0-6
  • “Jedina All-Star streetball utakmica u povijesti NBA” (s J. Kosijerom), Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2005. ISBN 953-6829-29-0
  • “The only All-Star Streetball game in NBA history”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2005.ISBN 953-6829-30-4
  • “Pravo na vlastiti smisao”, Prometej, Zagreb, 2006. ISBN 953-6460-56-4
  • “Fortuna čitanja, Hrvatsko čitateljsko društvo, Osijek, 2006. ISBN 953-97433-2-X
  • “The Fortune of Reading”, Croatian Reading Association, Osijek, 2009. ISBN 953-97433-2-X
  • “Moja povijest Karlovca”, Studentski centar Karlovac, Karlovac, 2009. ISBN 978-953-55789-0-1
  • “Još samo ludi znaju tko su”, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009. ISBN 978-9958-688-49-2
  • “Tko je vaš najbolji čitalac?”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2010. ISBN 978-953-6829-91-0
  • “Hijerarhija međuovisnosti: kopni li primat Zapada nad idejom boljeg svijeta”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2011. ISBN 978-953-6829-98-9
  • “Tolle lege: za slobodu čitanja”, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, 2012. ISBN 978-953-500-115-7
  • “Geopolitika smisla života”. ITG i P.L. Studio, Zagreb, 2015. ISBN 978-953-7167-50-9

Radovi u zbornicima[uredi VE | uredi]

  • Razgovori s Vanjom Sutlićem, IRIDA, Zagreb, 1999. ISBN 953-96866-8-7
  • European Security into 21st century: challenges of south east Europe, Croatian Center of Strategic Studies, Zagreb, 1999. ISBN 953-6630-02
  • Dnevnici Radija “Slobodna Evropa” 1944-2000, Međugorje: Obzor, 2001. ISBN 9958-651-07-6
  • Razgovor o govoru mržnje, Centar za istraživanje tranzicije i civilnog društva i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zagreb, 2001. ISBN 953-96462-4-3 (Centar) ISBN 953-6991-00-4 (HHO)
  • Od Hitlera do Bin Ladena, C.A.S.H., Pula, 2002. ISBN 953-6250-42-X
  • Budućnost je počela/The Future has begun, Svjetlost, Sarajevo, 2002. ISBN 9958-10-454-7
  • Evropska unija i Bosna i Hercegovina: između upravljanja krizom i izgradnje države, Sarajevo, Fondacija Heinrich Böll, 2005. ISBN 9958-9889-0-9
  • Šezdesete/The Sixties, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7067-42-7
  • Sedamdesete, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2010. ISBN 978-953-7067-83-0
  • Media values, Leicester, Troubador Publishing Ltd, UK, 2010. ISBN 978-184876-510-8
  • “Aktiviraj Karlovac”, Polka, Karlovac, 2013. ISBN 978-953-57589-0-7
  • “Gajo Petrović, filozof iz Karlovca”, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2014. ISBN 978-953-164-172-2
  • “Demokracija na prekretnici”, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2014. ISBN 978-953-164-175-3

Rekli su o Danku Plevniku[uredi VE | uredi]

Pišući o Danku Plevniku, istaknuti povjesničar Miroslav Bertoša (Sveučilište “Jurja Dobrile” u Puli) kaže da on “nesumnjivo pripada onoj eliti europskog i svjetskog žurnalizma čije procjene daleko nadvisuju razinu novinskog izvješćivanja i informiranja”; Damir Grubiša (Sveučilište u Zagrebu) veli da je Danko Plevnik “na području međunarodnih odnosa ono što je Sokrat bio na području filozofije”. Reneo Lukic (Sveučilište Laval, Kanada) ističe da “svojom kvalitetom kolumne Danka Plevnika stoje uz bok tekstovima kolumnista New York Timesa (Thomas Friedman), Washington Posta (Jim Hoagland) i Le Monda (André Fontaine). Igor Mandić (“Vjesnik”, Zagreb), pak, piše: “Koliko je Džebin VUS bio i ostao ‘svojevrsni fenomen u povijesti hrvatskog novinstva’, toliko su ‘kolumne’ g. Danka Plevnika (r. 1951. g.) na svoj način izuzetak (rijetkost, iznimka iliti doslovno fenomen) u suvremenoj hrvatskoj tekstualnosti”; akademik Abdulah Sidran ističe: "Plevnik je bio jedan od najumnijih intelektualaca bivše države".

  • Dr.sc Eduard Čalić: …dr. Danku Plevniku treba zahvaliti i za njegovu hrabrost što odrješito brani istinu, dragu svim poštenim političarima, jer on brani duboki i vječni mir – pax profunda, pax eterna – koje ostaju vrhovni zakon za svakog humanista koji se bavi politikom. (Iz recenzije za knjigu “Novi NATO ili stara geopolitika” Danka Plevnika).
  • Prof. dr. Velimir Srića: Osnovna pitanja kojima se Plevnik bavi jednostavna su i sudbonosna istovremeno. Može li današnji manjak komunikacije sutra postati "višak" koji vodi katastrofi? Nije li u ovom svijetu, gdje nas "svi žele informirati, a nitko saslušati", bitno ugrožen identitet ljudske individualnosti? (Predgovor knjizi “Informacija je komunikacija” Danka Plevnika).
  • Prof. dr. Vladimir Matković: Danko Plevnik ističe da se glavne promjene, uvjetovane suvremenom tehnologijom, mogu očekivati u lakom prenošenju teksta s jednog nosioca na drugi, tj. s nekonvencionalnih na konvencionalne i time iskoriste prednost pojedinih nosioca. …to znači da se sve više od pokretnih slova dolazi do pokretnog teksta. (Iz recenzije knjizi “Ka civilizaciji pokretnog teksta” Danka Plevnika).
  • Prof.dr. Erma Ivoš: Za mnoge od nas Danko Plevnik ostaje uzorom kako se superiornim umom čovjek može oduprijeti svakom fanatizmu (Vjesnik, 19. srpnja 2000.).
  • Prof. dr. Jusuf Žiga: Ne daj Bože da se ovdje nisu pojavili odveć hrabri i nadasve profesionalno odgovorni ljudi poput Roya Gutmana, Martina Bella, Marcusa Tannera, da nije bilo Amanpourove, Plevnika i njima sličnih, tko zna koliko bi nas još bilo ubijenih, poklanih, silovanih žena, konc-logora, prognanih sa svojih vjekovnih ognjišta?!(Smisao Bosne: Promocija knjige Danka Plevnika u Sarajevu, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1999.).
  • Prof. dr. Ivo Komšić: U Hrvatskoj je Danko Plevnik čak od 90-te pa dalje, pogotovo 1992. i 1993. godine, za nas koji smo se borili zaopstanak Bosne i Hercegovine, svjetionik u mraku…Nama su rijetki Plevnici bili figure o koje smo se kačili. Oni su za nas bili nada i ohrabrenje, poticaj, mi smo istrajavali tražeći argumentaciju i kod njih (Smisao Bosne: Promocija knjige Danka Plevnika u Sarajevu, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1999.).
  • Prof. dr. Sreto Tomašević: Plevnik je dostigao jedan, po mom mišljenju, teško dostiziv ideal. To je da, kao što je to radio svojevremeno Krleža analizirajući pojave u Europi poslije Prvog svjetskog rata i suprotnosti novoskrojenog svjetskog poretka nakon Versajskog mora, a naročito ukazujući na sukobe interesa u Kraljevini SHS, smo ponovo dobili jednog autora, koji ne samo da duboko poznaje stvari, da daleko vidi, nego uz to sve opisuje briljantnim stilom i duhovnim jezičkim figurama (Smisao Bosne: Promocija knjige Danka Plevnika u Sarajevu, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1999.).
  • Mark Thompson: Plevnik je respektabilna figura u hrvatskom novinarstvu (Forging War, London, 1994.).
  • Zlatko Dizdarević: …Plevnik se morao čitati ukoliko ste uopće razmišljali o političkim izazovima onda, prije i ubuduće (Predgovor knjizi Danka Plevnika Još samo ludi znaju tko su).
  • Dražen Vukov Colić: Danko Plevnik je utemeljitelj novog tipa političke kolumne koji se isključivo temelji na razornoj obrani razuma.
  • Al Campbell: Plevnik je hrvatski Tom Paine, hrvatski common sense.
  • Željko Ivanković: Plevnik je hrvatski Bogdan Bogdanović.
  • Mirko Kovač: Plevnik je prvo novinarsko pero Hrvatske.
  • Prof. dr. Nerzuk Ćurak: Danko Plevnik misli drugačije. S onu stranu stereotipa, ovaj vrsni analitičar geopolitičke zbilje suvremenog svijeta, doktor informacijskih znanosti i novinar godine u susjednoj Hrvatskoj, jedan je od najprestižnijih hrvatskih kolumnista.
  • Boris Rašeta: Danko Plevnik, kolumnist u nekoliko utjecajnih hrvatskih listova, lucidni je analitičar političkih i društvenih događaja. Osoben stil, čvrst stav, neovisnost od ideoloških ograda i konstantna potreba za izdizanjem iznad dnevne razine, osobine su zbog kojih njegovi tekstovi imaju brojnu publiku, i zbog kojih se čitaju veoma pažljivo. U njima, naime, nije moguće naći unaprijed očekivane ideje što je, na žalost, opće mjesto većine današnjih hrvatskih kolumni (Arkzin, 29. rujna 1995.).
  • Aleksandar Tijanić: Plevnik spada među tri najbolja novinara bivše države (Slobodna Dalmacija, 3. studenog 2013.).
  • Željko Mardešić: Možda nitko na našim prostorima ne brani s toliko jasnoće i dosljednosti demokratska načela i građanski poredak kao Danko Plevnik.
  • Vjeran Zuppa: Kao vrstan analitičar političkih procesa, Plevnik je zapravo jedna od rijetkih osoba koja je za svog djelovanja spašavala demokratsku Hrvatsku (Večernji list, 17. lipnja 2000.).
  • Prof. dr. Ivo Lučić: Tijanić i Plevnik upozorili su na "nove" žanrove u tadašnjem jugoslavenskom novinarstvu, a to su "replikaši" te "alternativno novinarstvo", odnosno "novinarstvo čitatelja" koje se koristi kao "glas naroda". Kao novi žanr u novinarstvu definirani su i tzv. "čarkari" koji novinskim člancima započinju političku bitku.
  • Branko Vukšić: Odličnu "Latinicu" isplatilo se gledati već i zbog elokventnog Danka Plevnika koji je uz jednostavnu, mediju primjerenu, analizu višedesetljetnog obmanjivanja hrvatskog radništva, sarkastično primijetio da smo napokon dobili državu u kojoj ništa ne smije biti naše.
  • Rade Dragojević: Plevnik je tako ne samo vrstan stilist, što je za polemičara važno, nego i reagira na događaje "up to date". Tako on, primjerice, vrlo rano, prije nego su se "feralovci" javnosti uopće predstavili svojim samostalnim projektom, u njih otkriva do danas neprevladani sindrom gregarizma. Kasnije su to i neki drugi primijetili, ali trebalo je to kazati odmah te 1993. godine (Ljetopis, Zagreb, 2001., svezak 6).
  • Mr. sc. Zdravko Mršić: Misaon čovjek poput Plevnika ne zadovoljava se ni dobrim poznavanjem povijesti ni sigurnim uvidom u sadašnjost. On neprestance zaviruje u budućnost. Rijetkim ljudima se posreći, kao što se posrećilo Plevniku, da se obistine njihova proroštva sutrašnjice, odnosa u njoj i njezine dinamike.
  • Prof. dr. Mujo Demirović: Plevnik drži veoma uspjele časove anatomije, na kojima svaki akter i svaki događaj imaju svoje ime i prezime, pri tome razgolićujući stvari do kraja, bez ostatka i ne ostavljajući nas ni jednog trenutka u dilemi da nagađamo šta je mislio, jer do kraja iskazuje svoju misao, a misleći pri tome o onome o čemu govori.
  • Akademik Ivo Petrinović: Plevnikove kolumne postale su poseban način izražavanja tako da se može s pravom govoriti o stilu koji postaje obrazac komentara, nekom vrstom 'plevnikizma' (da se poslužimo novom kovanicom) kojemu se treba diviti, po ugledu na poznate komentatore svjetskih listova (Mogućnosti, Split, 1-3, 2000.).
  • Velimir Visković: Plevnik je nedvojbeno zanimljiva pojava u našem novinarstvu; jezik njegovih kolumni bitno odudara od standarda novinskog stila: sklon je baroknoj frazi, filozofskoj aforističnosti, citiranju istaknutih mislilaca. U prvi mah čini se da je njegov intelektualistički stil svojom neprozirnošću neprimjeren zahtjevima suvremenih medija; međutim, ankete među čitateljima pokazivale su da je uvijek bio jedan od čitanijih autora u novinama za koje je pisao (Vijenac, 29. lipnja 2000.).
  • Prof. dr. Vinko Srhoj: Plevnik je komunicirajući više s očekivanjima publike koja čita kolumne nego s raznim urednicima i njihovim političkim konverzijama i namigivanju sada desnima sad lijevima, doista postao jedan od najboljih hrvatskih 'opinion makera', nagrađen najvećom nagradom svakog pisca, povjerenjem čitatelja iskazanim u velikoj čitanosti i uvažavanju (Nedjeljna Dalmacija, 14. srpnja 2000.).
  • Kemal Kurspahić: Danko Plevnik je prominentni hrvatski kolumnist (Balkan Media in War and Peace, Washington, 2003.).
  • Josip Jović: Danko Plevnik, mjesecima živeći u svom karlovačkom podrumu, napisao je jednu od najpotresnijih novinskih reportaža iz mjesecima napadanog grada (DAN, 18. kolovoz 1996.).
  • Bogdan Tirnanić: Pisanje na novinskim stupcima nije manje odgovoran posao od ispisivanja priča i pjesmuljaka, pa stoga nije čudo što se među novijim novinskim piscima nalaze takvi vrsni stilisti poput Aleksandra Tijanića, Ive Žanića, Bože V. Žiga, Miodraga Perišića, Slavoja Žižeka, Danka Plevnika i drugih (Danas, 6. veljače 1990.).
  • Mislav Kukoč: U jednom od svojih najboljih tekstova do sada Plevnik je rezultate izbora protumačio nepromijenjenom preddemokratskom strukturom svijesti "antropološke mase" hrvatskog biračkog tijela, koja, od Tita do Tuđmana, vazda preferira autoritarnu izvjesnost naspram demokratske neizvjesnosti (Slobodna Dalmacija, 14. kolovoza 1992.).
  • Dino Mikulandra: Hrvatska, nažalost, nema mnogo superiornih sociopolitičkih analitičara tipa Danka Plevnika. Ima zato naplavinu bukačkih paradera i lažnih vidovnjaka, ima pozornicu linča u medijima, (Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 1992.).
  • Irena Lukšić: Može se reći da je Danko Plevnik postao zvijezda na informatičkom i informativnom nebu, (Karlovački tjednik, 22. lipnja 2000.).
  • Prof. dr. Stanko Lasić: Danko Plevnik je nešto posebnoga, čovjek koji spaja pokret i smirenost, jurnjavu i tišinu, traženje novih vrijednosti i proučavanje trajnih vrijednosti.
  • Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU: Dr. Danko Plevnik skovao je pojam znanosti o čitanju – legologija, a cijenjen je i kao geopolitički analitičar međunarodnog ugleda. Doista je riječ o novinaru koji spada u sâm vrh novinarske struke. (Iz predgovora knjizi Danka Plevnika “Geopolitika smisla života”).
  • Prof. dr. Radovan Vukadinović: Dr. Danko Plevnik zauzima posebno mjesto među hrvatskim novinarima. Tijekom godina on je izgradio svoje posebne interese, pristup temama kao i stil kojima ih obrađuje, nastojeći uvijek biti vezan uz zbivanja koja imaju svoju aktualnost, ali i znatno dublju političku težinu. (Iz recenzije za knjigu “Novi NATO ili stara geopolitika” Danka Plevnika).
  • Prof. dr. Hasan Muratović, bivši premijer Bosne i Hercegovine: Kao istraživač Plevnik je u pravilu otvoren budućnosti novih disciplina. Bio je prvi koji je u bivšoj Jugoslaviji stekao doktorat informacijskih znanosti te bio među pionirima futurologije. Kojom se god znanošću bavio (književnošću, knjižničarstvom, informacijskom znanošću, znanosti o znanosti, političkim znanostima) ostavio je značajne članke zbog kojih je bio pozivan na nekoliko sveučilišta. Ima dar za prepoznavanje novih tendencija, i lokalno i globalno, što je rijetka sposobnost među istraživačima. (Izvod iz referencije za Danka Plevnika za Fulbright Senior Scholar Program 1999-2000).

Radovi o Danku Plevniku (izbor)[uredi VE | uredi]

  • B. Birjukov, T. Panfilova: “Informacija eto komunikacija“, Novye knigi za rubežom, Moskva, No 9, 1987. ISSN 0130 77665
  • D. Hudelist, “Novinari pod šljemom”, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1992. ISBN 86-343-0662-3
  • Mark Thompson, “Forging War”, Article 19, London, 1994. ISBN 1-870798-22-8
  • Guido Miglia, “L’Istria una quercia”, Edizioni Circolo di cultura “Istria”, Trieste, 1994.
  • Aldo Kliman: Danko Plevnik “Hrvatski obrat” (Durieux, Zagreb, 1993.), Jurina i Franina, istarska zavičajna revija, proljeće 1994, br. 56, str. 86. (također u zasebnim izdanjima na slovenskom, talijanskom i njemačkom jeziku: “Hrvaški obrat”, Jurina i Franina, istrska domoznanska revija, pomlad 1994, zvezek 56, str. 86; “La svolta croata”, Jurina i Franina, rivista di varia cultura istriana, primavera 1994, n. 56, p. 86. i “Kroatische wende”, Jurina i Franina, Istrische Zeitschrift für Haus und Familie, Frülihng 1994, Heft 56, 86.)
  • M. K. Sabolić, “Njihov obračun s Plevnikom”, Slobodna Dalmacija, 23.VI.2000.
  • Velimir Visković, “Igre na rubu mogućega”, Vijenac, 2000, 165
  • Petar Požar: Leksikon povijesti novinstva i publicistike. Split, 2001. ISBN 953-98046-3-9
  • Slobodan Šnajder, “Pitanje svih pitanja”, Novi list, 24.I.2006.
  • Vera Kržišnik-Bukić, “Znameniti Slovenci na Hrvaškem skozi zgodovino”, Migracijske i etničke teme, Zagreb, 2006.
  • S. Malović, “Osnove novinarstva”, Giolden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-212-230-3
  • B. Novak, “Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću”, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-212-230-3
  • “Karlovački leksikon”, Školska knjiga, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-0-61477-2
  • Vinko Brešić: “Kritike”, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-278-030-7
  • John Ashbrook, Buying and Selling the Istrian Goat: Istrian Regionalism, Croatian Nationalism, and EU Enlargement. Bruxelles, P.I.E. Peter Lang, 2008. ISBN 978-90-5201-391-6
  • “Hrvatska književna enciklopedija”, sv. 3., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2011. ISBN 978-953-268-019-5
  • Izložba Slovenci v Zagrebu: Zagrebčani slovenskih korenin. Univerzitetna knjižnica Maribor 9.XI. -12.XII. 2011.
  • Silvin Jerman: “Slovenci Karlovcu, Karlovac Slovencem”. Karlovac, 2012. ISBN 978-953-7852-01-6