Prijeđi na sadržaj

Dodatak:Popis bosanskih kraljeva

Izvor: Wikipedija

Bosanski banovi su bili vladari Bosne.

Bosanski kraljevi (1377. – 1463.)

[uredi | uredi kôd]
  •       Osobe označene sivom bojom su nosile naslov, ali nikad nisu vladale cijelim kraljevstvom.
Ime Grb Bilješke Supružnik
Tvrtko I.
1377.1391.
Osvojio Dalmaciju i dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna politički stabilna. Razvijaju se gradovi, trgovina i rudarstvo. Doroteja Bugarska
Stjepan Dabiša
1391.1395.
Unuk bana Stjepana I, izgubio Hrvatsku i Dalmaciju. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika. Jelena Gruba
Jelena Gruba
1395.1398.
Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. De facto je imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali. Smijenjena. Stjepan Dabiša
Stjepan Ostoja
1398.1404.
Izvanbračni sin Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Tvrtkom II. Vitača;
Kujava
Jelena Nelipčić
Tvrtko II.
1404.1409.
Sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama. Bosna doživljava razvoj trgovine, rudarstva i domaćeg gradskog stanoviništva. NN
Doroteja Gorjanska
Stjepan Ostoja
1409.1418.
Vitača;
Kujava
Jelena Nelipčić
Stjepan Ostojić
1418.1421.
Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima. neoženjen
Tvrtko II.
1421.1433.
NN
Doroteja Gorjanska
Radivoj Ostojić
1433.1235.
Izvanbračni sin Ostoje, podržavan od Osmanlija u borbi s Tvrtkom II. za krunu. Vladarski status osporen. Katarina od Velike
Tvrtko II.
1421.1433.
NN
Doroteja Gorjanska
Stjepan Tomaš
1433.1461.
Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao patarene. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom. ?
Stjepan Tomašević
1461.1463.
Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Jelena Branković
Matija Radivojević
1465.1471.
Sin Radivoja Ostojića, iz dinastije Kotromanića. ?
Nikola Iločki
1471.1477.
Ban Mačve, Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te vojvoda Transilvanije. Doroteja Széchy
Matija Vojsalić
1472.1476.
Iz obitelji Hrvatinića, smijenjen zbog kovanja zavjere s Ugarima protiv Osmanlija. ?

Naslovi

[uredi | uredi kôd]

Bosanski kraljevi su koristili dva naslova: kratki i složenu. Kratki naslov je glasilo:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju i k tomu[1]
(latinski:
Gratia Dei rex Serbiae, Bosniae, maritimarum partium, etc).

Složeni naslov je glasio:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Dalmaciji, Hrvatskoj, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu[1]
(latinski:
Dei gratia rex Serbiae, Bosniae, Maritimarum partium, Chulmensium Terrarum, Dalmatiae, Croatiae, partis inferioris, Occidentalium partium, Usoriae, Soliae, Podriniae, etc)

Rodoslov

[uredi | uredi kôd]
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Tvrtko I.
1340.–1387.
 
Stjepan Dabiša
fl. 1391.–1395.
 
Jelena Gruba
fl. 1391.–1399.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostoja
umro 1418.
 
 
 
 
Tvrtko II.
fl. 1382.–1443.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostojić
umro 1421.
 
 
Radivoj Ostojić
umro 1463.
 
Stjepan Tomaš
umro 1461.
vladao 1443.–61.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Matija Radivojević
umro poslije 1471.
 
Stjepan Tomašević
1438.-1463.
 
 
 
 

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Zemaljski muzej u Sarajevu, Bulletin du Museé de la République socialiste de Bosnie-Herzégovine à Sarajevo: Archéologie,1954.