Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

Političke stranke

Izbori

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Državno odvjetništvo je jedinstveno pravosudno tijelo koje se ustanovljuje za cijelo područje Republike Hrvatske, a na čelu kojega se nalazi Glavni državni odvjetnik. Unutar Državnog odvjetništva ustrojena su općinska državna odvjetništva te županijska državna odvjetništva. Državno odvjetništvo ustrojeno je strogo hijerarhijski, pa prema tome općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvat­ske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Trenutačno dužnost Glavnog državnog odvjetnika obavlja Dinko Cvitan. Glavni državni odvjetnik ima svoje zamjenike.

Nadležnost i ovlasti[uredi VE | uredi]

Zgrada DORH-a u Zagrebu

Stvarna i mjesna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona kojima se utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti.

Nadležno državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, te obavlja druge radnje propisane zakonom. Nadležno državno odvjetništvo poduzima progon i zastupa optužbu u prijestupovnom i prekršajnom postupku.

Nadležno državno odvjetništvo u građanskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih prava, ako zakonom ili na njemu utemeljenom odlukom nadležnoga državnog tijela nije određeno drukčije.

Općinska državna odvjetništva zastupaju Republiku Hrvat­sku u postupcima pred općinskim sudom i pred upravnim tijelima.

Županijska državna odvjetništva zastupaju Republiku Hrvatsku u postupcima pred županijskim sudom i trgovačkim sudom.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku, poduzima pravne radnje iz svoje nadležnosti radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, poduzima radnje iz svoje nadležnosti pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, Upravnim sudom Republike Hrvat­ske, Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, međunarodnim te stranim sudskim i drugim tijelima.

Državnoodvjetničko vijeće[uredi VE | uredi]

Zamjenike državnog odvjetnika imenuje, razrješava i odlu­ču­je o njihovoj stegovnoj odgovornosti Državnoodvjetničko vijeće.

Članove Vijeća bira Hrvatski sabor. Sedam članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika i zam­je­ni­ka predsjednika. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika državnog odvjetnika.

Popis državnih odvjetnika RH[uredi VE | uredi]

Kritike[uredi VE | uredi]

U političkim sustavu Hrvatske DORH je dio pravosudnog sustava, to je tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. Po riječima glavnog državnog odvjetnika 2014. godine "u nekim institucijama zaduženim za otkrivanje kaznenih djela su “gluhi, ćoravi i mutavi”".[16] Iste godine dano je do znanja da DORH nema dovoljno sredstava za uspješan rad te da vještacima duguje 8,4 milijuna kuna.[17]

Dvije godine kasnije dolaze nove teške optužbe na račun DORH-a iz Njemačke: "konstatacija je Sudskog vijeća Bavarskoga pokrajinskog suda u Münchenu da su oni sudili u ovom procesu jer hrvatsko državno odvjetništvo 25 godina nakon pada komunizma nije našlo elemenata kaznenog djela ni za ovaj, niti za bilo koji drugi slučaj državnog terorizma iz razdoblja komunističke Jugoslavije, niti za jedno od ubojstava Hrvata - političkih protivnika bivšeg režima, koje je Udba, kao tajna partijska policija, izvela u Hrvatskoj i u zapadnoj Europi." Iznimno je teška činjenica da se "samo u Njemačkoj trenutačno vode istrage 22 takva slučaja, više je istraga u poodmakloj fazi u Austriji (likvidacija studenta teologije Stjepana Crnogorca), Italiji (likvidacija obitelji Ševo uključujući i devetogodišnju djevojčicu Rosemarie). Koliko je likvidacija političkih protivnika u ime režima počinjeno unutar hrvatskih granica, nije čak niti utvrđeno.";[18] odnosno - ubojstva hrvatskih građana izvan granica Hrvatske istražuju strane države, dok Hrvatska ili ne istražuje ta ubojstva (što je u nadležnosti DORH-a), ili je u slučaju Perkovića i Mustača Vlada RH odbijala izručiti optužene, što nije krivnja DORH-a nego bivšeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića, ali u sklopu tog slučaja čuju se optužbe da je odgovornost DORH-a za neprocesuiranje tog slučaja kriminalna.[19]

Pojavile su se i druge, vrlo brojne kritike od kojih nijedna ne zaobilazi državno odvjetništvo, nego sve nalaze ključni uzrok problema upravo u DORH-u. Stierova izjava jasna je: ""Do presude je došlo jer je Hrvatska ušla u EU i počeo se primjenjivati europski uhidbeni nalog. Vlada Zorana Milanovića je pokušala zaštiti te strukture, zbog čega je aktiviran postupak sankcija prema RH. Ni DORH nije postupio kako treba, što znači da je pred nama veliki posao".[20] [21] [22]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_54_1006.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  2. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_04_22_504.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  3. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_03_10_247.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  4. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_03_10_248.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  5. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_10_54_1439.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  6. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_04_22_505.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  7. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_10_60_1602.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  8. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1994_01_3_43.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  9. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1994_12_92_1577.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  10. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_566.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  11. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_02_12_225.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  12. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_45_914.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  13. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_28_647.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  14. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_23_556.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  15. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_33_597.html (Pristupljeno 25. rujna 2014.)
  16. MUP odgovara DORH-u: Dobili ste što ste tražili, objavljeno 1.10.2014., pristupljeno 17.8.2016.
  17. Cvitan: Ispričajte mi se! Vukšić: Ne pada mi na pamet, objavljeno 1.10.2014., pristupljeno 17.8.2016.
  18. Višnja Starešina: "Presuda i sram zbog drugih", objavljeno 14.8.2016., pristupljeno 17.8.2016.
  19. Bože Vukušić: "Bajiću nije mjesto u vodstvu DORH-a, već u Remetincu", objavljeno 17.8.2016., pristupljeno 17.8.2016.
  20. DORH je loše postupio kod Mustača i Perkovića, pred nama je veliki posao, objavljeno 7.8.2016., pristupljeno 17.8.2016.
  21. Pavlović: Zašto DORH štiti ubojice? Starešina: Milanović se treba povući, objavljeno 4.8.2016., pristupljeno 17.8.2016.
  22. Treba li kazneni odjel DORH-a odgovarati: Nisu podigli optužnice protiv Perkovića i Mustača?, objavljeno 5.8.2016., pristupljeno 17.8.2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]