Opsada Beča 1683.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Druga opsada Beča)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Opsada Beča 1683.
sukob: Veliki protuturski rat
Vienna Battle 1683.jpg
Prikaz bitke kod Beča
Vrijeme 12. rujna 1683.
Mjesto Beč, Austrija
Ishod Pobjeda Svete lige
Sukobljene strane
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Habsburška Monarhija
Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg Poljsko-Litavska Unija
Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg Jan III. Sobjeski
Flag of the Habsburg Monarchy.svg grof von Starhemberg
Fictitious Ottoman flag 2.svg Kara Mustafa
Postrojbe
oko 84.000 oko 150.000 ili 300.000
Gubitci
oko 4000 10.000+

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva izvršila opsadu Beča, glavnog grada Habsburške Monarhije. Opsada je okončana bitkom kojom je prekinuto napredovanje Osmanskog Carstva u Europi i ona je označila početak političke hegemonije Habsburgovaca u središnjoj Europi.

Povijest[uredi VE | uredi]

God. 1683. , prije pohoda, Hrvatski sabor i hrvatskog bana Nikolu III. Erdödyja pozvao je knez gornje Ugarske i turski vazal Emerik (Mirko) Thököly (suprug Jelene Zrinske) da se pridruže njemu i velikom veziru Kara Mustafa-paši u pohodu na Beču. Hrvatski sabor i Erdödy su odbili poziv.[1]

Iako je opsada krenula povoljno po Osmanlije, koje je predvodio veliki vezir Kara Mustafa, ubrzo je Habsburgovcima sa sjevera stigla odlučna pomoć iz Poljsko-Litavske Unije. Poljski kralj Jan III. Sobjeski došao je sa svojom vojskom od 37.000 ljudi i pomogao Leopoldovom zapovjedniku von Starhembergu, koji je već raspolagao sa otprilike dvostuko tolikim brojem vojnika; time je brojčana nadmoć Turaka smanjena (čija je vojska, navodi se, imala oko 200.000 ljudi)[2]. Sam sukob, iako je opsada trajala otprilike 2 mjeseca, zbio se 12. rujna 1683. kada je vojska Jana Sobjeskog, ujedinjena sa habsburškom vojskom, porazila vojsku Kare Mustafe i tako natjerala velikog vezira na bijeg. Priliko bijega, Kara Mustafa je ostavio sav dotadašnji ratni plijen i pobjegao u Beograd. Jan Sobjeski je kasnije prokomentirao kako je on najbliži rođak Kare Mustafe kada mu je ovaj ostavio toliki imetak.

Kada je sultan Mehmed IV. saznao, preko beogradskog paše, da je bitka izgubljena, toliko se razbjesnio da je tom istom paši naredio da mu pošalje glavu Kare Mustafe. Kara Mustafa je pogubljen 25. prosinca 1683., a njegova glava je, kako je i naređeno, prezentirana sultanu Mehmedu IV. Nakon ove pobjede dolazi, uz posredovanje pape Inocenta XI., do osnivanja Svete lige između Habsburške monarhije, Mletačke Republike i Poljsko-Litavske Unije, kao organizacije zadužene za daljnu borbu protiv Osmanlija. Nakon ove bitke započeti će Dugi bečki rat (1683. - 1699.) koji će biti obilježen slabošću i brojnim porazima Osmanskog Carstva, te oslobodilačkim pohodima Eugena Savojskoga. Rat je konačno završio potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. i širenjem granica Monarhije na dotadašnje teritorije Carstva.

Tijekom ove opsade Beča razoreno je hrvatsko naselje Hrvatsko Selo.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Tatjana Radauš (1998): Nikola III. Erdődy, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.
  2. [1]"VIENNA 1683: CHRISTIAN EUROPE REPELS THE OTTOMANS MILLER, Simon, illustrated by Peter Dennis" (prikaz knjige) Richard Palimaka, "The Canadian Army Journal" 12.1 2009., str. 126-127
  3. Matica hrvatska Galerija Matice hrvatske - 07. travnja 2011. - 12. travnja 2012. - 400 godina Hrvata u Beču