Prijeđi na sadržaj

Druidi

Izvor: Wikipedija
Ilustracija druida iz knjige "The Costume of the Original Inhabitants of the British Islands" S.R. Meyricka i C.H. Smitha (1815.)

Druidi (lat. druidae, iz galskoga; kelt. deru = hrast) je naziv za svećenički stalež u antičkom keltskom svijetu. Druidizam se prakticirao na području zapadne Europe, sjeverno od Alpa i na britanskom otočju sve do prevlasti kršćanstva. Druidi su štovali mnogo bogova, ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su filozofi, suci, liječnici i učitelji.[1][2]

Spominju ih grčki i rimski pisci ( Diogen Laertije, Gaj Julije Cezar, Plinije, Diodor Sicilski i Tacit). O njihovu se učenju zna malo, a neodređeni podatci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u irskom folkloru, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova.[1]

Druidski horoskop

[uredi | uredi kôd]

Druidski "kalendar drveća" godinu je dijelio na 14 dijelova, od kojih je 13 dijelova imalo po 28 dana, dok je posljednji sadržavao samo jedan dan. Taj je dan – po druidskom vjerovanju – djelić vječnosti smješten između kraja i početka svega što nas okružuje:[3]

Danom 23. prosinca zatvara se ciklus od trinaest razdoblja koji predstavljaju druidsku godinu.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b LZMK / Proleksis enciklopedija: druidi, pristupljeno 27. travnja 2015.
  2. LZMK / Hrvatska enciklopedija: druidi, pristupljeno 27. travnja 2015.
  3. a b AlterTV.org – Što ste po druidskom horoskopu?Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2015. (Wayback Machine) pristupljeno 28. travnja 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]