Bazga

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Bazga
Cvijet bazge vrste S. nigra
Cvijet bazge vrste S. nigra
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Biljke
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Dipsacales
Porodica: Adoxaceae
Rod: Sambucus
Područje života
Vrste

Vidi tekst

Bazga (ili zovina[1]; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.

Vrste[uredi VE | uredi]

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).

Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge, primjerice u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske bazga se uzgaja kao voćka(sorte"Haschberg","Haideg 17","Sampo","Samdal","Mamut","Korsor").[2]

Popis vrsta[uredi VE | uredi]

Ljekovito djelovanje[uredi VE | uredi]

Plodovi crne bazge

Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.

Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni.Priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera.Često se piše o spremanju octa od bazge-od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje a količina cvjetova je uvijek mala.Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera a još bolje biljke stevie,kao prirodnog zaslađivača izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa.On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja.Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu.To je pravi ocat od bazge,bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.

Otrovnost biljke[uredi VE | uredi]

U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.

Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.[3]

Galerija[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bazga

Izvor[uredi VE | uredi]