Bazga

? Bazga
Cvijet bazge vrste S. nigra
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Biljke Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Dipsacales Porodica: Viburnaceae Rod: Sambucus L.
Područje života
Vrste
Vidi tekst

Bazga (ili zovina; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.

Opis biljke

Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.

Vrste

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).

Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge, primjerice u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske bazga se uzgaja kao voćka(sorte"Haschberg","Haideg 17","Sampo","Samdal","Mamut","Korsor").

Popis vrsta

1. Sambucus adnata
2. Sambucus australasica
3. Sambucus australis
4. Sambucus caerulea
5. Sambucus canadensis
6. Sambucus chinensis
7. Sambucus ebulus
8. Sambucus gaudichaudiana
9. Sambucus henriana
10. Sambucus javanica
11. Sambucus maderensis
12. Sambucus nigra
13. Sambucus palmensis
14. Sambucus peruviana
15. Sambucus racemosa
16. Sambucus siberica
17. Sambucus strumpfii
18. Sambucus tigranii
19. Sambucus wightiana
20. Sambucus williamsii

Ljekovito djelovanje

Plodovi crne bazge

Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.

Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni.Priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera.Često se piše o spremanju octa od bazge-od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje a količina cvjetova je uvijek mala.Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera a još bolje biljke stevie,kao prirodnog zaslađivača izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa.On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja.Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu.To je pravi ocat od bazge,bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.

Otrovnost biljke

U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.

Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.

Galerija

• 

  Cvjetovi.

• 

  Plodovi.

• 

  Plodovi.

• 

  Plodovi Sambucus racemose var. arborescens.

• 

  Plodovi Sambucus racemose subsp. pubens).