Bazga
| Bazga | |
|---|---|
 Cvijet bazge vrste S. nigra | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Biljke |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Dipsacales |
| Porodica: | Viburnaceae |
| Rod: | Sambucus L. |
| Vrste | |
| Vidi tekst | |
Bazga (Ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, crna bazga, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika,[1] zovina[2]; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Opis biljke[uredi VE | uredi]
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
Vrste[uredi VE | uredi]
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge, primjerice u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske bazga se uzgaja kao voćka(sorte"Haschberg","Haideg 17","Sampo","Samdal","Mamut","Korsor").[3]
Popis vrsta[uredi VE | uredi]
- Sambucus adnata Wall. ex DC.
- Sambucus africana Standl.
- Sambucus australasica (Lindl.) Fritsch
- Sambucus australis Cham. & Schltdl.
- Sambucus canadensis L.
- Sambucus cerulea Raf.
- Sambucus ebulus L.
- Sambucus gaudichaudiana DC.
- Sambucus javanica Reinw. ex Blume
- Sambucus kamtschatica E.L.Wolf
- Sambucus lanceolata R.Br.
- Sambucus mexicana C.Presl ex DC.
- Sambucus nigra L.
- Sambucus palmensis Link
- Sambucus pendula Nakai
- Sambucus peruviana Kunth
- Sambucus racemosa L.
- Sambucus sibirica Nakai
- Sambucus sieboldiana (Miq.) Graebn.
- Sambucus × strumpfii Gutte
- Sambucus tigranii Troitsky
- Sambucus williamsii Hance
Ljekovito djelovanje[uredi VE | uredi]
Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.
Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni.Priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera.Često se piše o spremanju octa od bazge-od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje a količina cvjetova je uvijek mala.Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera a još bolje biljke stevie,kao prirodnog zaslađivača izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa.On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja.Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu.To je pravi ocat od bazge,bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.
Otrovnost biljke[uredi VE | uredi]
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.[4]
Galerija[uredi VE | uredi]
Cvjetovi.
Plodovi.
Plodovi.
Plodovi Sambucus racemose var. arborescens.
Plodovi Sambucus racemose subsp. pubens).
Izvor[uredi VE | uredi]
| |||||||||||||||||||||||||||||
