Bazga
Bazga | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Cvijet bazge vrste S. nigra
|
||||||||||||
Status zaštite | ||||||||||||
Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
Područje života | ||||||||||||
|
||||||||||||
Vidi tekst |
Bazga (ili zovina[1]; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Sadržaj
Opis biljke[uredi VE | uredi]
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
Vrste[uredi VE | uredi]
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge, primjerice u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske bazga se uzgaja kao voćka(sorte"Haschberg","Haideg 17","Sampo","Samdal","Mamut","Korsor").[2]
Popis vrsta[uredi VE | uredi]
- Sambucus adnata Wall. ex DC.
- Sambucus australasica (Lindl.) Fritsch
- Sambucus australis Cham. & Schltdl.
- Sambucus callicarpa Greene
- Sambucus canadensis L.
- Sambucus cerulea Raf.
- Sambucus ebulus L.
- Sambucus javanica Blume
- Sambucus lanceolata R.Br.
- Sambucus melanocarpa A. Gray
- Sambucus microbotrys Rydb.
- Sambucus nigra L.
- Sambucus orbiculata Greene
- Sambucus palmensis Link
- Sambucus peruviana Kunth
- Sambucus pubens Michx.
- Sambucus racemosa L.
- Sambucus sibirica Nakai
- Sambucus sieboldiana (Miq.) Blume ex Schwer.
- Sambucus velutina Durand & Hilg.
- Sambucus wightiana Wall. ex Wight & Arn.
- Sambucus williamsii Hance
- status nije riješen:
- Sambucus acuminata Greene
- Sambucus africana Standl.
- Sambucus alba Raf.
- Sambucus angustifolia Noronha
- Sambucus arborescens Gilib.
- Sambucus arborescens Nutt.
- Sambucus arisanensis Kaneh. & Sasaki
- Sambucus aurea Carrière
- Sambucus borealis Greene
- Sambucus californica K.Koch
- Sambucus cochinchinensis Spreng.
- Sambucus columnaris Lebas
- Sambucus coreana Kom. & Aliss.
- Sambucus coriacea Greene
- Sambucus decipiens M.E.Jones
- Sambucus dimidiata Raf.
- Sambucus dissecta K.Koch
- Sambucus eberhardtii Danguy
- Sambucus ebuloides Desv. ex DC.
- Sambucus elegans K.Koch
- Sambucus ferax A.Nelson
- Sambucus fimbriata Greene
- Sambucus floribunda K.Koch
- Sambucus florida Salisb.
- Sambucus fontenayi K.Koch ex Dippel
- Sambucus fontenaysii Carrière
- Sambucus gaudichaudiana DC.
- Sambucus glabrescens Nakai
- Sambucus glauca Benth.
- Sambucus glauca Nutt.
- Sambucus hirta Tausch
- Sambucus integerrima Stokes
- Sambucus intermedia Carrière
- Sambucus kamtschatica E.L.Wolf
- Sambucus laciniata Mill.
- Sambucus latipinna Nakai
- Sambucus leiosperma Leiberg
- Sambucus leucocarpa K.Koch
- Sambucus linearis K.Koch
- Sambucus longipes Nakai
- Sambucus loureiroana DC.
- Sambucus lucida Tausch
- Sambucus maritima Greene
- Sambucus medullosa Gilib.
- Sambucus microsperma Nakai
- Sambucus miquelii (Nakai) Kom.
- Sambucus monstrosa Loudon
- Sambucus paucijuga Steven
- Sambucus pendula Nakai
- Sambucus phyteumoides DC.
- Sambucus planteriensis Simon-Louis ex Dippel
- Sambucus plantierensis Koehne
- Sambucus plumosa Carrière
- Sambucus pubescens Pers.
- Sambucus pulverulenta K.Koch
- Sambucus pyramidata Lebas
- Sambucus rehderana Schwer.
- Sambucus repens Raf.
- Sambucus rotundifolia Lodd. ex Sweet
- Sambucus rubra Buch.-Ham. ex Wall.
- Sambucus rupestris Raf.
- Sambucus sachalinensis Pojark.
- Sambucus seminata Schwer.
- Sambucus × strumpfii Gutte
- Sambucus suaveolens DC.
- Sambucus sylvestris Bubani
- Sambucus thunbergiana Blume ex Miq.
- Sambucus thunbergii G.Don
- Sambucus tigranii Troitsky
- Sambucus tiliifolia Wall. ex DC.
- Sambucus trifida A.Heller
- Sambucus verrucosa Raf.
- Sambucus virescens Desf.
- Sambucus viridis Petrov
- Sambucus vulgaris Neck.
- Sambucus xanthocarpa F.Muell.
Ljekovito djelovanje[uredi VE | uredi]
Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.
Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni.Priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera.Često se piše o spremanju octa od bazge-od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje a količina cvjetova je uvijek mala.Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera a još bolje biljke stevie,kao prirodnog zaslađivača izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa.On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja.Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu.To je pravi ocat od bazge,bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.
Otrovnost biljke[uredi VE | uredi]
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.[3]
Galerija[uredi VE | uredi]
Izvor[uredi VE | uredi]
|