Dunja Jutronić
| Dunja Jutronić | |
| Rođenje | Split, 1943. |
|---|---|
| Prebivalište | Rijeka |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Poslodavac | Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet u Zadru Sveučilište u Mariboru |
| Zanimanje | Jezikoslovka |
| Titula | dr. sc. |
| Portal o životopisima | |
Dunja Jutronić (Split, 1943.), hrvatska je jezikoslovka.
Život i djelo[uredi | uredi kôd]
Rođena je u Splitu 1943. godine. Engleski jezik i književnost diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poslijediplomski studij na Pennsylvania State University završila je 1969. godine, gdje je dvije godine kasnije i doktorirala na tamošnjemu Odsjeku za lingvistiku.[1] Nakon povratka iz SAD-a zaposlila se u Institutu za lingvistiku Sveučilišta u Zagrebu, a zatim na Odsjeku za engleski jezik i književnost na Filozofskoga fakulteta u Zadru (1973. − 1993.), na kojemu je stekla i naslov redovnoga profesora. Potom je radila na Odsjeku za engleski jezik Sveučilišta u Mariboru, gdje je bila predstojnica istoga Odsjeka. Nekoliko puta je koristila Fulbrightovu stipendiju, te predavala na mnogim sveučilištima u SAD-u (Yale, Stanford, Cornell).[2] U Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku redovito je vodila tečaj „Filozofija lingvistike”. Objavila je preko stotinu jezikoslovnih radova. Područje zanimanja Dunje Jutronić su teorijska lingvistika, urbana dijalektologija i filozofija jezika. Članica je Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskoga društva za analitičku filozofiju, članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje i Croatian Journal of Philosophy, kao i Udruge za zaštitu splitske čakavštine Marko Uvodić Splićanin – Katedra čakavskoga sabora. Potpisnica je Deklaracije o zajedničkom jeziku u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[3]
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Sredinom 20. stoljeća osvojila je titulu juniorske prvakinje Jugoslavije u troboju (trčanje, skok u vis, bacanje kugle). Davno osvojen naslov važan je zbog toga što njezin rekord nikada nije nadmašen.[2] U 21. stoljeću aktivno sudjeluje u natjecanjima plivačkih maratona.[1]
Publikacije (izbor)[uredi | uredi kôd]
- ——. 2013. Rječnik splitskoga govora. Slobodna Dalmacija. Split. str. 224. ISBN 978-953-7088-90-3. (NSK)
- ——. 1991. Lingvistika i filozofija – Ogledi o filozofskoj utemeljenosti lingvistike. Biblioteka Filozofska istraživanja, knjiga 39. Hrvatsko filozofsko društvo. Zagreb. str. 202. (NSK)
- ——. 1975. Serbo-Croatian and American English in contact. Michigan University. Ann Arbor. str. 242. (NSK)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Igrec, Gordana. 28. studenoga 2021. Mali ženski razgovori s autoricom jedinog hrvatsko-splitskog rječnika prof. dr. sc. Dunjom Jutronić. Akademija Art. Zagreb. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
- ↑ a b Zima, Zdravko. 20. prosinca 2013. Slon u staklani. Autograf. Zagreb. ISSN 1849-143X. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
- ↑ Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 10. ožujka 2024.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Publikacije Dunje Jutronić na ResearchGate
- Dunja Jutronić u katalogu Kongresne biblioteke
- Djela čiji je autor Dunja Jutronić u međunarodnoj normativnoj datoteci VIAF
- Dunja Jutronić u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Djela čiji je autor ili tema Dunja Jutronić u knižnicama (WorldCat kataloga)