Epigrafika

Izvor: Wikipedija
Epigrafika
Epigrafika
Natpisi poput natpisa na sarkofagu hrvatske kraljice Jelene predmet su proučavanja epigrafike.
Znanstvena grana Pomoćne povijesne znanosti
Znanstveno polje Povijest
Znanstveno područje Humanističke znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplina povijesne znanosti, arheologije i povijesti umjetnosti koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično. Prema pismu koje proučava dijeli se na grčku, latinsku, ćiriličnu, glagoljsku, hebrejsku i druge, a prema kronološkom kriteriju dijeli se na antičku, ranokršćansku, srednjovjekovnu i druge.[1][2]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Važniji epigrafski priručnici i tekstovi na hrvatskom jeziku:

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke i literatura
  1. epigrafija, Istarska enciklopedija, istra.lzmk.hr, pristupljeno 3. svibnja 2021.
  2. epigrafika, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 3. svibnja 2021.
  3. Robert Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Filozofski fakultet, Pula, 2002. (255 str.), ISBN 9539614082
  4. Iva Kurelac, Robert Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Filozofski fakultet Pula, Pula, 2002., 255 str., Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 21/2003.
  5. Branko Fučić, Kulturno-povijesni vidovi glagoljske epigrafikeCroatica Christiana periodica 8/1981 (HAW); izdano i kao knjiga: Glagoljska epigrafika : kulturno-historijski vidovi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.  (57 str.)
  6. Branko Fučić, Glagoljski natpisi, HAZU, Zagreb, 1982. (XII, 420 str.)
  7. Josip Tandarić, Branko Fučić, Glagoljski natpisi. Djela JAZU, knj. 57, Slovo 35/1985. (HAW)
  8. Miroslav Palameta, Kulturološki kodovi u hrvatskoj ćiriličkoj epigrafici, Filologija 62/2014. (HAW)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta


Nedovršeni članak Epigrafika koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.