Prijeđi na sadržaj

Robert Matijašić

Izvor: Wikipedija

Robert Matijašić (Pula, 26. srpnja 1957.) je hrvatski arheolog i sveučilišni profesor. Djelovao je kao rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 2009. do 2013. godine i redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, od 2024. godine.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Arheologiju i engleski jezik i književnost diplomirao je 1979. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski stupanj stekao je 1985. obranom magistarskog rada Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća. Doktorsku disertaciju na temu Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici I-III stoljeća obranio je na Zavodu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1994. godine.[2]

Od 1979. radio je kao kustos u Odjelu za antičku arheologiju u Arheološkom muzeju Istre na čijem se čelu nalazio kao ravnatelj od 1991. do 1994. godine. Godine 1996. izabran je u zvanje docenta na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli na kojem je bio dekan u razdoblju od 2002. do 2006. godine. Od 2006. je redoviti profesor, a od 2011. redoviti profesor u trajnom zvanju. Godine 2006. izabran je za prorektora za znanstvenoistraživački rad na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a u veljači 2009. godine za vršitelja dužnosti rektora Sveučilišta. Od svibnja 2009. do rujna 2013. bio je rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Godine 2014. izabran je za člana suradnika HAZU-a u Razredu za društvene znanosti, a 2024. godine postao je redoviti član.[1][3]


Nositelj je kolegija Povijest staroga vijeka i drugih kolegija stare povijesti i antičke arheologije na Filozofskom fakultetu u Puli. U dva je navrata predavao na poslijediplomskom studiju na Sveučilištu u Padovi te na poslijediplomskom studiju arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Sudjelovao je na terenskim arheološkim istraživanjima u čitavoj Hrvatskoj, napose u Istri (Medulin, Červar, Roč, Pula), a samostalno je vodio istraživanja nekropole i javne antičke arhitekture u Puli. U Arheološkom muzeju Istre postavio je i surađivao kod postave mnogobrojnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U više navrata boravio je na kraćim studijskim putovanjima na Sveučilištu u Padovi, Rimu i Macerati. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Italija). Autor je 9 knjiga, 16 poglavlja u skupnim knjigama i monografijama, 95 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima međunarodnih i domaćih skupova, kongresa i konferencija, 98 stručnih i preglednih tekstova u časopisima i zbornicima domaćih i međunarodnih skupova, te u katalozima izložbi, 41 prikaz, ocjena i bilježaka u stručnim časopisima i tisku i dva prijevoda. te je bio urednik 7 knjiga (stanje 14.2.2022). Google znalac: broj citata 976 (377 od 2017), h-indeks 16 (10 od 2017), i10 indeks 25 (11 od 2017) (stanje 28.3.2022.). Prevodi stručne arheološke radove, putopise i povijesne tekstove s engleskog i talijanskog jezika.

Bio je voditelj je međunarodnoga hrvatsko-slovenskog znanstvenog projekta "Istra stjecište triju naroda" (2001-2004) i glavni istraživač u znanstveno-istraživačkom projektu "Istočna Istra i sjeverna Liburnija u antičko doba" (2003-2007), a voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta "Naseljenost i gospodarstvo Istre od kraja prapovijesti do Bizanta" (2007-2012). Pri Istarskoj županiji bio je član Poglavarstva zadužen za kulturu, obrazovanje i znanost (2001. – 2008.) te uz Miroslava Bertošu glavni urednik Istarske enciklopedije.

Bio je voditeljem više znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, te voditelj znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za za znanost: “Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar” (2018-2021). Osim toga, članom je znanstvenih odbora i uredništava više znanstvenih časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu: Histria antiqua (Pula), Vjesnik Državnog arhiva u Pazinu (Pazin), Annales i Acta Histriae (Kopar), član izdavačkog (znanstvenog) vijeća Agri Centuriati (Pisa – Rim), Aquileia Nostra (Aquileia), Atti e Memorie della Società istriana di archeologia e storia patria (Trst), Picvs – Studi e ricerche sulle Marche nell'antichità (Macerata), Acta medico-historica adriatica (Rijeka).[4]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća (Latina&Graeca, VPA, Zagreb 1988.)
  • Campus Martius: antička nekropola između Premanturske i Medulinske ulice u Puli (Arheološki muzej Istre, Pula 1991.)
  • Antička Pula s okolicom (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 1996.)
  • Gospodarstvo antičke Istre (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 1998.)
  • Uvod u latinsku epigrafiju (Filozofski fakultet u Puli, Pula, 2002.)
  • Djela božanskog Augusta. Res Gestae Divi Augusti. Praxeis Sebastou Theou Priredio i preveo Robert Matijašić (Biblioteka Latina&Graeca, Knjiga LVIII, Zagreb "Antibarbarus - Latina&Graeca" 2007.)
  • Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana (Leykam International, Zagreb, 2009.)
  • Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana (Leykam International, Zagreb, 2012.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Prof. dr. sc. Robert Matijašić izabran za redovitog člana HAZU-a. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 21. svibnja 2024. Pristupljeno 3. prosinca 2024.
  2. enciklopedija, Hrvatska. Matijašić, Robert. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 9. svibnja 2025.
  3. d.o.o, FWD grupa. Matijašić, Robert. Istrapedia. Pristupljeno 9. svibnja 2025.
  4. d.o.o, FWD grupa. Matijašić, Robert. Istrapedia. Pristupljeno 9. svibnja 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
akademske službe
prethodnik
Marčelo Dujanić
rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
2009.2013.
nasljednik
Alfio Barbieri