Jelena Slavna
Jelena "Slavna" Madijevka | |
---|---|
![]() | |
Bista Jelene Slavne, kipara Ivana Mirkovića | |
kraljica Hrvatske | |
Vladavina | 949. – 969.[nedostaje izvor] |
Krunidba | 949.[nedostaje izvor] |
regentkinja Hrvatske | |
Vladavina | 969. – 976.[nedostaje izvor] |
Suprug | Mihajlo Krešimir II. |
Djeca | Stjepan Držislav |
Dinastija | Madijevci |
Pokop | 8. listopada 976. Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu |
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te supruga kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca[1] za što međutim nema potvrda u izvorima.[2] Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna. Nakon smrti svoga supruga, kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vladala je kao regentkinja u ime malodobnog sina Stjepana Držislava.
Prema kronici splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), dala je sagraditi dvije crkve u Solinu[3]: Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i crkvu Blažene Djevice Marije na Gospinu otoku koja je bila korištena kao krunidbena bazilika do ranih 70-ih godina 11. stoljeća. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. stoljeću solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.[4]
Dana 28. kolovoza 1898. godine arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike (trobrodna bazilika s četverokutnim stupovima, veličine 23 x 10 m), a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je, uz veliku pomoć Josipa Barača i dr. Ivana Križanića[5] na sarkofagu uklesani latinski epitaf, koji glasi:[6]
Izvorni navod: ![]() (Nadgrobni epitaf kraljice Jelene) |
Hrvatski prijevod: ![]() (Nadgrobni epitaf kraljice Jelene) |

Ovaj natpis od velikog je značaja za hrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost drugog povijesnog pisanog izvora (Tome arhiđakona iz 13. stoljeća) o kraljevskim grobnicama u Solinu i posvjedočio vrijeme gradnje kraljičine zadužbine na mjestu otkrivene crkve sv. Stjepana. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju hrvatske dinastije Trpimirovića.
Tisućita obljetnica Gospe od Otoka slavila se povodom tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene, koja je to svetište sagradila u Solinu. Od Uskrsa pa sve do rujna 1976. svake nedjelje hodočastilo je u Solin, u svetište Gospe od Otoka, 3000 do 6000 ljudi, kako kada. Na završnoj svečanosti, 11. i 12. rujna, u Solinu bilo je od 80.000 do 100.000 vjernika.
Imenom kraljice Jelene danas se u Zadru naziva Perivoj kraljice Jelene Madijevke.
- ↑ Helena Lekić, prof. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2012. Pristupljeno 9. prosinca 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ ISBN 953-6036-35-5 Hrv. Enc. sv. 5, str. 331–332.
- ↑ Thomas Archidiaconus, Historia Salonitana. Zagrab, 1894, p. 55.
- ↑ Hrvatski biografski leksikon
- ↑ Požurite u Sveučilišnu knjižnicu Odsjek za konzervaciju-restauraciju UMAS-a, stranice na Facebooku, 13. studenoga 2012.
- ↑ D.S. Iv. 1976, str. 200.
- D.S. Iv. 1976. Nekoliko podataka sa starih ploča i listova. Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 11 (3): 197–200