Sustav federalnih rezervi

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s FED)
Sjedište FED-a

FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u.

Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni bankroti, gubitci deponenata, a 1907. bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna.

U vrijeme kad je osnovan FED, većina zemalja već je imala emisijsku banku (Engleska i Švedska od 17. stoljeća), ali su te banke bile različitog porijekla od FED-a. Te su banke bile privatne i bavile su se financiranjem problema kraljeva, da bi se tijekom vremena razvile u moderne emisijske banke, te postale javne institucije. FED je konstituiran u emisijsku banku koja vodi monetarnu politiku SAD-a decentralizirano koliko god je to moguće.

Organizacija FED-a[uredi | uredi kôd]

Vijeće guvernera[uredi | uredi kôd]

Ima 7 članova sa sjedištem u Washingtonu. Imenuje ih predsjednik SAD-a u dogovoru sa Senatom na četrnaestogodišnji mandat. Jedan od članova Vijeća ujedno je i predsjednik Vijeća.

Regionalne banke federalne rezerve[uredi | uredi kôd]

Ima 12 banaka, a svaka za jedan distrikt. Njujorška federalna banka ima posebnu ulogu jer primjenjuje neke od najznačajnijih odluka monetarne politike.

Federalni komitet otvorenog tržišta[uredi | uredi kôd]

On kreira politiku FED-a. Formiraju ga predsjednik Vijeća guvernera, 6 članova Vijeća guvernera, predsjednik federalne rezervne banke New Yorka i 4 ostala regionalna FED-a.

Instrumenti FED-a[uredi | uredi kôd]

Obvezna rezerva[uredi | uredi kôd]

Sve depozitne institucije u SAD-u moraju držati obveznu rezervu pri FED-u, a stopu obvezne rezerve određuje Vijeće guvernera.

Diskontna stopa[uredi | uredi kôd]

To je kamatna stopa po kojoj se FED obvezuje posuditi rezerve komercijalnim bankama. U konkretnom slučaju to znači da povećanjem diskontne stope FED poskupljuje posudbe komercijalnim bankama, i na taj način komercijalne banke daju manje zajmova i povećavaju kamatnu stopu. Vrijedi i obrnuto.

Operacije otvorenog tržišta[uredi | uredi kôd]

Predstavljaju kupovinu ili prodaju američkih državnih vrijednosnica kojima FED utječe na novčanu posudbu. Ako FED prodaje državne vrijednosnice plaćaju se bankovnim depozitima i rezervama, te se stvaraju složeni monetarni kreditni uvjeti, banke smanjuju rezervu, manje posuđuju novac i podižu kamatnu stopu. Ako FED kupuje državne vrijednosnice, plaća ih dodanim rezervama banaka, te tako poboljšava kreditne uvjete. Dodatnim rezervama banke povećavaju svoje posudbe, kredite i smanjuju kamatnu stopu.

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]