Tekućine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o agregatnom stanju. Za tvarima koje nemaju stalan oblik (širi pojam od teme ovog članka), pogledajte fluid.
Privlačne sile među molekulama tekućina slabije su pa se mogu slobodnije gibati.
Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon.

Tekućine ili kapljevine su tvari u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. Poprima oblik posude u kojoj se nalazi, ali ju ne ispunja u cijelosti (kao plin), već oblikuje svoju slobodnu površinu okomitu na smjer vanjskih sila. Posljedica je to strukture u kojoj se molekule tekućine nalaze na stalnim međusobnim razmacima, ali nemaju stalan položaj. Unutarnji tlak nastaje zbog djelovanja privlačnih sila među molekulama, sprječava razdvajanje molekula i omogućuje postojanost volumena. [1]

U kemiji se kapljevine označavaju s malim slovom L (eng. liquid). U periodnom sustavu elemenata najmanje je kapljevitih tvari, ali su zato vrlo rasprostranjene u prirodi. Stariji naziv za kapljevinu je tekućina, međutim to je širi pojam koji uključuje sve tvari koje mogu teći, znači i plinove, to jest kapljevine jesu tekućine, ali obrat ne vrijedi. U svakodnevnom govoru se obično ne pazi na tu razliku u značenju. Najrasprostanjenija, najpoznatija, najvažnija i najneophodnija kapljevina za čovjeka je voda. Ona čini oko 70% površine našeg planeta a i oko 65% našeg organizma tako da bez nje ne bi bilo ni života.

Tlak koji nastaje u tekućini zbog njene težine zove se hidrostatički tlak.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. tekućina (kapljevina), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.