Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.

Fuzuli

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Azim Azimzdade: Fuzuli

Fuzuli ili Fizuli, punim imenom Mahamad bin Sulejman (klasični azerski: محمد سليمان اوغلی‎ Məhəmməd Süleyman oğlu, Karbala, Irak, oko 1494. – Karbala, 1556.) bio je azerbajdžanski pjesnik[1] pisac i mislilac iz bajatskog plemena Oguza.[2]

Često se smatra jednim od onih, koji su najviše doprinijeli divanskoj tradiciji azerbajdžanske književnosti. Fuzuli je napisao svoje sabrane pjesme (divane) na tri različita jezika: na njegovom materinjem azerskom, arapskom i perzijskom. Bio je dobro upoznat s osmanskom i čagatajskom turskom književnom tradicijom, kao i s matematikom i astronomijom.

Fuzuli je bio poznat kao pjesnik ljubavi. Njegov pojam ljubavi, ima zajedničkog sa sufijskom idejom o ljubavi kao projekcijom suštine Alaha – iako izgleda da sam Fuzuli nije pripadao nekom specifičnom sufijskom redu.

Vrhunac njegova stvaralaštva i klasično djelo azerbajdžanske književnosti predstavlja poema „Lejli i Medžnun”, po kojoj je Uzeir Hadžibekov 1908. skladao prvu azerbajdžansku operu.[3] To je klasična bliskoistočna ljubavna priča o Lejli i Medžnunu. Lord Byron zove ih „Romeom i Julijom istoka”.[4] Ta ljubavna priča, arapskoga je porijekla i proširila se na više bliskoistočnih jezika. U svojoj inačici priče, Fuzuli se koncentrira na bol odvajanja ludo zaljubljenog Medžnun od svoje voljene Lejle i tu bol doživljava kao suštinu ljubavi.

Ultimativna vrijednost ljubavne patnje u Fuzulijevom djelu, leži u tome što pomaže čovjeku da se približi „stvarnosti” (الحق al-Haqq), što je jedno od 99 imena Alaha u islamskoj tradiciji.

Po njemu je nazvan grad Fuzuli u Azerbajdžanu i Fizulinski rajon.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. A. M. A Shushtery. Outlines of Islamic Culture - Volume I: Historical and Cultural Aspects. Read Books, 2007. ISBN 978-1-4067-4113-1, p. 130
  2. Kathleen R. F. Burrill, The Quatrains of Nesimi, Fourteenth-century Turkic Hurufi, Mouton, 1973
  3. Fizuli ili Fuzuli, Muhammad Sulejman, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 23. ožujka 2022.
  4. Byron (1814), The Giaour, a fragment of a Turkish tale, London Printed by T. Davison for J. Murray, p. 61