Prijeđi na sadržaj

Georg Schariczer von Rény

Izvor: Wikipedija
Georg Schariczer von Rény
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 6. lipnja 1864.
Mjesto rođenja Sombor, Austrijsko Carstvo
Datum smrti 26. veljače 1945.
Mjesto smrti Bratislava, Čehoslovačka
Puno ime Georg Freiherr Schariczer
von Rény
Titule barun
Opis vojnoga službovanja
Čin General pješaštva
Ratovi Prvi svjetski rat
Važnije bitke Bitka kod Krasnika
Ofenziva Gorlice-Tarnow
Sočanske bitke
Bitka na Piavi
Vojska Austro-Ugarska
Rod vojske kopnena
Zapovijedao 16. pješačka divizija
VII. korpus

Georg Freiherr Schariczer von Rény (Sombor, 6. lipnja 1864.Bratislava, 26. veljače 1945.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je 16. pješačkom divizijom i VII. korpusom na Istočnom i Talijanskom bojištu.

Vojna karijera

[uredi | uredi kôd]

Georg Schariczer je rođen 6. lipnja 1864. u Somboru. Sin je Attile Schariczera, inače bojnika u vojarni u Petrovaradinu. Nakon pohađanja više vojne škole u Mährisch-Weisskirchenu i Terezijanske vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, s činom poručnika od studenog 1884. služi u 84. pješačkoj pukovniji. U čin natporučnika unaprijeđen je u siječnju 1889. godine, da bi potom pohađao Vojnu akademiju u Beču. Po završetku iste služi u 2. pješačkoj brigadi u Sarajevu, da bi potom bio premješten na službu u 1. pješačku brigadu. U svibnju 1893. promaknut je u čin satnika, te je istodobno premješten na službu u IV. korpus koji je imao sjedište u Budimpešti. Potom nakon kratke službe u V. korpusu i 72. pješačkoj pukovniji, u svibnju 1899. unaprijeđen je u čin bojnika, te imenovan načelnikom stožera 17. pješačke divizije. Navedenu dužnost obnaša do 1902. kada postaje načelnikom stožera XIV. korpusa tijekom koje službe je u svibnju 1903. promaknut u čin potpukovnika.

Od listopada 1904. nalazi se na službi u 37. pješačkoj pukovniji, te je dvije godine poslije, u svibnju 1906., unaprijeđen u pukovnika. Iste godine u kolovozu imenovan je načelnikom 6. odjela ministarstva rata. Navedenu dužnost obnaša do studenog 1908. kada postaje pobočnikom nadvojvode Eugena, tada glavnog vojnog inspektora. Dužnost pobočnika nastavlja obnašati i kada je glavnim inspektorom vojske imenovan Franz Conrad von Hötzendorf. U studenom 1911. promaknut je u general bojnika, dok je u ožujku 1913. imenovan zapovjednikom 27. pješačke brigade smještene u Bratislavi na čijem čelu dočekuje i početak Prvog svjetskog rata.

Prvi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Na početku Prvog svjetskog rata 27. pješačka brigada nalazila se u sastavu 14. pješačke divizije kojom je na Istočnom bojištu zapovijedao Hugo Martiny. Zapovijedajući 27. pješačkom brigadom Schariczer sudjeluje u Bitci kod Krasnika, te u borbama u južnoj Poljskoj za što je i odlikovan. U rujnu 1914. postaje zapovjednikom 16. pješačke divizije koja se nalazila u sastavu 2. armije pod zapovjedništvom Eduarda von Böhm-Ermollija. U sastavu 2. armije sudjeluje u borbama južno od Przemysla, nakon čega je 16. pješačka divizija premještena u Šlesku gdje sudjeluje u bitkama južno od Lodza. Krajem prosinca 1914. Schariczer je promaknut u čin podmaršala.

U travnju 1915. 16. pješačka divizija ulazi u sastav Armijskog odjela Woyrsch u sastavu kojeg sudjeluje u ofenzivi Gorlice-Tarnow. Scharizer tako sudjeluje u prodoru prema Ivangorodu, prelasku Visle i zauzimanju Brest-Litovska. Nakon toga bojište se stabiliziralo sve do ljeta 1916. i Brusilovljeve ofenzive u kojoj 16. divizija sprječava prodor ruskih snaga kod Baranoviča.

U kolovozu 1916. Schariczer je sa 16. pješačkom divizijom premješten na Talijansko bojište u sastav 5. armije u sklopu koje odmah po dolasku na bojište sudjeluje u Devetoj bitci na Soči. U studenom 1916. preuzima zapovjedništvo nad VII. korpusom kojim je do tada zapovijedao nadvojvoda Josef. S navedenim korpusom u svibnju 1917. uspješno zaustavlja talijanski napad u Desetoj bitci na Soči koji je bio usmjeren prema Trstu. Nakon proboja fronta kod Kobarida u listopadu 1917. Schariczer u sastavu 1. sočanska armije pod zapovjedništvom Wenzela von Wurma sudjeluje u gonjenju neprijatelja najprije do Tagliamenta, te potom do Piave. Za navedeni uspjeh u svibnju 1918. promaknut je u čin generala pješaštva. Nakon neuspješne Bitke na Piavi u lipnju 1918. Schariczer s VII. korpusom je u rujnu prisiljen na povlačenje preko Tagliamenta gdje dočekuje i kraj rata.

Poslije rata

[uredi | uredi kôd]

Nakon završetka rata Schariczer je s 1. siječnjem 1919. umirovljen. Živio je u Bratislavi gdje je i preminuo 26. veljače 1945. godine u 81. godini života.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

(eng.) Georg Schariczer von Rény na stranici Austro-Hungarian-Army.co.uk
(eng.) Georg Schariczer von Rény na stranici Oocities.org
(njem.) Georg Schariczer von Rény na stranici Weltkriege.at