George Soros

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
George Soros
George Soros
George Soros 2010.
Rođenje 12. kolovoza 1930.
Poznat(a) po Soros Fund Management
Open Society Foundations
Quantum Fund
Meta raznih teorija zavjere[1]
Obrazovanje London School of Economics
Zanimanje Investitor, upravitelj hedge fondovima, filantrop
Službena stranica georgesoros.com
Portal o životopisima

George Soros (rođen kao Dzjchdzhe Shorash[2] ili György Schwartz, * 12. kolovoza 1930. u Budimpešti) američki je investitor, politički aktivist židovsko-mađarskog podrijetla.

Njegove filantropske aktivnosti su mahom usmjerene na poticanje političkih promjena u raznim zemljama diljem svijeta, što liberalni političari uglavnom pozdravljaju, a desničarski osuđuju.[3] U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Sorosu središte djelovanja, analitičari ocjenjuju njegove političke ciljeve kao bliske Demokratskoj stranci. Politiku te stranke Soros podupire donacijama, ali na nju i utječe, putem tih donacija i putem djelovanja raznih udruga koje Soros financira.[4][5] O djelovanju Georgea Sorosa postoje različita mišljenja. Dio javnosti smatra ga filantropom (čovjekoljupcem).[1][6][7]

Od poslovnih aktivnosti, zapamćene su osobito njegove burzovne operacije u kojima su i za po nekoliko desetaka posto snižavani tečajevi raznih valuta - od britanske funte [8] i talijanske lire (1992.)[9], pa do tajlandskog bahta i malezijskog ringgita (1997.).[10]

Mladost[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Budimpešti i od 1936. nosi ime György Soros. Unatoč židovskom podrijetlu obitelji preživio je njemačku okupaciju Mađarske i Bitku za Budimpeštu. Godine 1946. pobjegao je pred okupacijom SSSR-a iz Mađarske na zapad i emigrirao 1947. u Englesku.

Karijera[uredi | uredi kôd]

Godine 1956. odselio je u SAD i 1968. preuzeo upravljanje nad investicijskim fondom (Hedge fondom) u Curaçau. Njegov kasniji Quantum Funds, kojeg je osnovao zajedno s Jimom Rogersom imao je sjedišta u poreznim oazama, kao primjerice u Nizozemskim Antilima i Djevičanskim otocima.

Prema procjenama Forbesovog popisa milijardera časopisa Forbes, posjeduje Soros 2019. god. osobno bogatstvo od 8,3 milijardi dolara[11]; međutim je tijekom godina pretežni dio svojega novca - 32 milijarde dolara - Soros investirao u neprofitne udruge koje on kontrolira. Te su udruge od 1982. do 2019. god. potrošile ukupno 15,2 milijardi dolara; pri tome se podatci o zaradi (vrijednosni papiri, uglavnom) koju ta imovina ostvaruje za neprofitne udruge (koje ne posluju u svrhu stjecanja profita, pa zaradu ne deklariraju) tijekom tog dugog razdoblja ne iznosi na onako pregledan način kako se to čini kod banaka i drugih financijskih ustanova: propisi koji u Sjedinjenim Američkim Državama uređuju poslovanje neprofitnih udruga to i ne zahtijevaju.[12]

Soros je 2008. godine, s prihodom od 1,1 milijarde dolara, bio najviše plaćeni menadžer hedge fondova.

Osnivač je i predsjednik Instituta poznatijeg pod nazivom Otvoreno društvo, organizacije koja podupire aktivnosti u više od 50 zemalja širom svijeta,[13] pa tako i u Hrvatskoj. Institut Otvoreno društvo - Hrvatska zalagalo se za: slobodne medije, pluralizam, sekularnost, globalizaciju, liberalne ideje, prava manjina, prava homoseksualaca i sl. Tijekom devedesetih, Sorosovo Otvoreno društvo snažno se suprotstavilo tadašnjoj vlasti predvođenoj Franjom Tuđmanom i financiralo različite projekte i medije koji su bili opozicija HDZ-u.[14] Stjepan Mesić odlikovao je Georgea Sorosa 2002. godine - Redom kneza Branimira s ogrlicom, povodom desete obljetnice djelovanja Instituta Otvoreno društvo. Poznati članovi Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska bili su: Josip Kregar, Čedo Prodanović, Andrea Feldman, Žarko Puhovski, Tihomir Ponoš i dr.

"Otvoreno društvo" godišnje potroši oko 940 milijuna dolara u preko 100 zemalja svijeta, uglavnom na promicanje ljudskih prava: vrijednosti koje promiče uključuju slobodan pobačaj i druge ciljeve koji se uglavnom povezuju s lijevo-liberalnim politikama.[15] Prema podatcima koje iznosi samo "Otvoreno društvo", G. Soros je od njenog osnivanja 1984. godine ukupno na tu fondaciju prenio 32 milijarde američkih dolara, od čega samo u 2017. godini 18 milijardi dolara.[16] Prema javno dostupnom sažetku godišnjeg izvješću te udruge za 2018. god., organizacija zapošljava 1.600 ljudi u 43 različite zemalje, a ukupni budžet od 1.005 milijardi dolara u cijelosti potječe iz donacija samog Georga Sorosa. Ne navodi se u tom javno dostupnom materijalu točno koliko iznosi imovina udruge (nakon što je G. Soros u nju tijekom 3 i pol desetljeća uložio 32 milijarde dolara), niti u što je investirana[17]; međutim se prema podatcima sa službenih stranica Open Society Foundations u kolovozu 2019. god. dade iščitati da je od osnivanja 1980.-ih godina ukupno potrošeno 15,3 milijardi američkih dolara. Nije pregledno izloženo kolike prihode nosi imovina Georga Sorosa koja je unijeta u Zakladu, jer to propisi ne zahtijevaju.[18]

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Soros je primio počasne doktorate Nove škole za društvena istraživanja u New Yorku, Sveučilišta u Oxfordu, Sveučilišta Corvinus u Budimpešti i Sveučilišta Yale.[19]

Godine 2014. LHC Investments rangirao je Sorosa kao prvog na svojoj listi 20 najboljih menadžera.[20]

Godine 2017. Soros je izabran za počasnog člana Britanske akademije, nacionalne akademije Ujedinjenog Kraljevstva.[21][22]


Kontroverze[uredi | uredi kôd]

Godine 2011., časopis Forbes objavljuje opsežnu analizu o Georgeu Sorosu, njegovom aktivizmu i američkoj vanjskoj politici. U članku se iznosi ocjena: "Sorosa mrze, jer mnogi žitelji Istočne Europe i Središnje Azije vjeruju da on koristi svoj novac za subverziju njihovih političkih sustava, S pravom ili ne, takvo sagledavanje je pogodno da potpiruje antiamerikanizam. A diktatorima daje argument kojega mogu koristiti protiv američkih diplomata."[23]

Prema izjavi prijašnjeg premijera Malezije, Mahathira bin Mohameda, George Soros je, preko svojeg fonda Quantum, špekulativnim investiranjem skrivio ekonomski slom tržišta u Istočnoj Aziji 1997.[24] U poslovnim krugovima, uzima se za sigurno da je Soros uspio 1997. godine izazvati financijske krize u Tajlandu i Maleziji, nakon čega je uslijedila ekonomska kriza u čitavoj Aziji.[25] Prije toga, Soros je izazvao slom tečaja britanske funte 16. rujna 1992. godine (tzv. "Black Wednesday"), ostvarivši visoku zaradu na štetu britanske nacionalne banke, koja je povodom toga sloma izgubila milijarde.[26] Dan ranije je Soros na isti način uspješno slomio tečaj talijanske lire.[27] Te Soroseve spekulacije nisu označene ilegalnima.

U prosincu 2020. godine predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša je teško napao G. Sorosa, navevši da Sorosev "prljav novac" predstavlja "najjači generator sukoba u Europi, stvarajući nepovjerenje naroda u demokraciju".[28] Time se Janša pridružio premijeru Mađarske Viktoru Orbanu - s kojim Janša dijeli glavne političke stavove - koji je u studenom 2020. god. objavio autografski tekst u kojemu Sorosa okrivljuje da koristi razne krize kako bi zaradio na špekulacijama, te "koji napada sve svoje protivnike zbog korupcije, makar je baš on najkorumpiraniji čovjek na svijetu". [29]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Soskis, Benjamin. 5. prosinca 2017. George Soros and the Demonization of Philanthropy. The Atlantic (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2018.
  2. Süddeutsche Zeitung: George Soros wird 75 – Spekulant als Wohltäter. 11. August 2005
  3. [Khttps://oregon.gop/stmt-on-kate-brown-taking-soros-cash-2018-04-02 Kate Brown Accepts Big Soros Donation - Oregon GOP Responds] (engleski). OREGON GOP (službene stranice Republikanske partije u državi Oregon). 2. travnja 2018. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  4. Michael Sainato. 1. listopada 107. George Soros and Neoliberalism Still Own the Democrats (engleski). Observer Media, New York. Pristupljeno 11. listopada 2019.
  5. Kenneth P. Vogel. 27. srpnja 2016. George Soros rises again (engleski). Politico. Pristupljeno 11. listopada 2019.
  6. Higgins, Tucker. 17. listopada 2017. George Soros just gave almost 80 percent of his wealth to his charity. CNBC (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2018.
  7. Mr George Soros Hon FBA. The British Academy (Britanska akademija) (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2019.. Soros has been active as a philanthropist since 1979, when he began providing funds to help black students attend Cape Town University in apartheid South Africa.
  8. Justin Kuepper. 1. lipnja 2019. Black Wednesday: George Soros' Bet Against Britain (engleski). The Balance. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  9. Dan Liefgreen i Sonia Sirletti. 10. listopada 2018. 'Lo Spread' Returns as Italian Yield Gap Dominates Front Pages (engleski). Bloomberg. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  10. Chamode Anjana. 8. travnja 2019. ASIAN FINANCIAL CRISIS 1997 EXPLAINED (engleski). Financial Literacy for Youths. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  11. Forbes Magazine: The World’s Billionaires #178 – George Soros. 8. srpnja 2019.
  12. The Open Society Foundations and George Soros (engleski). Open Society Foundations. 12. lipnja 2019. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  13. http://www.zivotopis.hr/biografija/george-soros/ Preuzeto 17. travnja 2013.
  14. http://www.nacional.hr/clanak/91714/pocinje-lov-na-sorosov-novac Preuzeto 17. travnja 2013.
  15. Michael Kranish. 9. lipnja 2018. I must be doing something right': Billionaire George Soros faces renewed attacks with defiance (engleski). Washington Post. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  16. George Soros, Founder / Chair (engleski). Open Society Foundations. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  17. Open Society Foundations 2018 Budget, Overview (PDF) (engleski). Open Society Foundation. 2019. Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  18. službene stranice Open Society Foundations (engleski). Pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  19. George Soros: Executive Profile & Biography. Bloomberg (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2018.
  20. Cosgrave, Jenny. 26. siječnja 2015. Ackman's returns make him a top 20 fund manager. CNBC (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2018.
  21. Mr George Soros. Britanska akademija (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2018.
  22. George Soros elected Honorary Fellow of the British Academy. Hungarian Free Press (engleski). 25. srpnja 2017. Pristupljeno 6. listopada 2018.
  23. Are George Soros' Billions Compromising U.S. Foreign Policy?Miniter, Richard. Forbes, 9. rujna 2011. (engleski)
  24. chapter 10 "The Developmental States of East Asia." Hoogvelt, Ankie. 2001. in Globalization and the Postcolonial World: The New Political Economy of Development. Balimore, MD: Johns Hopkins Press.
  25. Rupert Hargreaves. 7. rujna 2020. Here's how George Soros broke the Bank of Thailand (engleski). Business Insider. Pristupljeno 12. prosinca 2020.
  26. Will Kenton. dopunjeno 8. ožujka 2020. Black Wednesday (engleski). Investopedia. Pristupljeno 12. prosinca 2020. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  27. SEBASTIAN MALLABY. 4. lipanj 2010. 'Go for the Jugular' (engleski). The Atlantic. Pristupljeno 12. prosinca 2020. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  28. Janša poručio Sorosu: Kloni se Europe, tvoj prljavi novac je najveći generator sukoba. Narod.hr. 11. prosinca 2020. Pristupljeno 12. prosinca 2020.
  29. Viktor Orban. 25. studenog 2020. Europe must not succumb to the Soros network (engleski). službene stranice Vlade Mađarske. Pristupljeno 12. prosinca 2020. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: George Soros