Germanijev dioksid

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Germanijev dioksid
GeO2
Stishovite.png
Germanijev dioksid u obliku bijelog praha.
Germanijev dioksid u obliku bijelog praha.
IUPAC nomenklatura Germanijev dioksid
Ostala imena Germanijev (IV) oksid
Germania
ACC10380
G-15
Identifikacijski brojevi
CAS broj 1310-53-8
EC registarski broj 215-180-8
UN broj 5O6CM4W76A
RTECS broj LY5240000
Osnovna svojstva
Molarna masa 104,6388 g/mol−1
Relativna molekulska masa 104,6388
Izgled bijeli prah ili bijeli kristal
Gustoća

4,228 g·cm−3

Talište 1388 K 1115 °C
Topljivost u vodi

4,47 g·l−1 (20 °C)
10,7 g·l−1 (100 °C)

Struktura
Oblik molekule Šesterokutna kristalna rešetka
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Opasno
Opasno
(Xn)
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje kod je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Germanijev dioksid, Germanijev (IV) oksid ili samo Germania je anorganski kemijski spoj s kemijskom formulom GeO2. Glavni je izvor elementarnog germanija u prirodi. Nastaje oksidiranjem germanija na njegovoj površini. Ima veliku sposobnost zaštite od korozije.

U prirodi se javlja u obliku bijelog kristala ili praha. U kristalnom obliku ima uglavnom ima šesterokutnu (heksagonsku) kristalnu rešeteku, iako se u određenim uvjetima pojavljuje i kao tetragonski kristalni sustav. U heksagonskom krstalnom obliku ima koordinacijski broj 4, poput silicijeva dioksida (β-kremena), dok mu u tetragonskom obliku koordinacijski broj iznosi 6. Amorfni (staklasti) GeO2 ima jednaku strukturu kao taljeni silicijev dioksid.

Lako se može dobiti i u kristalnom i u amorfnom obliku. GeO2 amorfnog oblika koji nastaje pri normalnom tlaku ima tetraedarsku strukturu. Povećanjem tlaka za 9 GPa (gigapaskala) njegov koordinacijski broj će porasti sa 4 na 5, što se odražava na duljinu veza između germanija i kisika u spoju. Na višim tlakovima, poput 15 GPa, koordinacijski broj germanijeva dioksida doseći će vrijednost od 6. Pri standardnom tlaku (100 kPa) građen je od oktaedara.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]