Germanijev dioksid

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Germanijev dioksid
GeO2
Stishovite.png
Germanijev dioksid u obliku bijelog praha.
Germanijev dioksid u obliku bijelog praha.
IUPAC nomenklatura Germanijev dioksid
Ostala imena Germanijev (IV) oksid
Germania
ACC10380
G-15
Identifikacijski brojevi
CAS broj 1310-53-8
RTECS broj LY5240000
EC broj 215-180-8
PubChem broj 14796
Osnovna svojstva
Molarna masa 104,6388 g/mol−1
Relativna molekulska masa 104,6388
Izgled bijeli prah ili bijeli kristal
Gustoća

4,228 g·cm−3

Talište 1388 K 1115 °C
Topljivost u vodi

4,47 g·l−1 (20 °C)
10,7 g·l−1 (100 °C)

Struktura
Oblik molekule Šesterokutna kristalna rešetka
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Opasno
Opasno
(Xn)
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Germanijev dioksid, Germanijev (IV) oksid ili samo Germania je anorganski kemijski spoj s kemijskom formulom GeO2. Glavni je izvor elementarnog germanija u prirodi. Nastaje oksidiranjem germanija na njegovoj površini. Ima veliku sposobnost zaštite od korozije.

U prirodi se javlja u obliku bijelog kristala ili praha. U kristalnom obliku ima uglavnom ima šesterokutnu (heksagonsku) kristalnu rešeteku, iako se u određenim uvjetima pojavljuje i kao tetragonski kristalni sustav. U heksagonskom krstalnom obliku ima koordinacijski broj 4, poput silicijeva dioksida (β-kremena), dok mu u tetragonskom obliku koordinacijski broj iznosi 6. Amorfni (staklasti) GeO2 ima jednaku strukturu kao taljeni silicijev dioksid.

Lako se može dobiti i u kristalnom i u amorfnom obliku. GeO2 amorfnog oblika koji nastaje pri normalnom tlaku ima tetraedarsku strukturu. Povećanjem tlaka za 9 GPa (gigapaskala) njegov koordinacijski broj će porasti s 4 na 5, što se odražava na duljinu veza između germanija i kisika u spoju. Na višim tlakovima, poput 15 GPa, koordinacijski broj germanijeva dioksida doseći će vrijednost od 6. Pri standardnom tlaku (100 kPa) građen je od oktaedara.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]