Gojko Šušak – pobjednik iz sjene

Izvor: Wikipedija
Gojko Šušak – pobjednik iz sjene
RedateljLjiljana Bunjevac Filipović
ProducentSunčana Hrvatin Kunić
ScenaristLjiljana Bunjevac Filipović
GlazbaMladen Magdalenić
MontažaNina Koletić
DistributerHRT
Godina izdanja2018.
Trajanje54 minute
DržavaHrvatska
Jezikhrvatski
Žanrdokumentarni film
Portal o filmu

Gojko Šušak – pobjednik iz sjene hrvatski je dokumentarni film autorice Ljiljane Bunjevac Filipović iz 2018. godine. Uz pomoć arhivskih snimki i sugovornika – mnogih svjedoka ratnih zbivanja u Hrvatskoj 1990-ih, autorica rekonstruira život i djelovanje Gojka Šuška, najdugovječnijega hrvatskog ministra obrane. Film je u cijelosti snimljen u produkciji Hrvatske radiotelevizije te prikazan javnosti u povodu 20. obljetnice Šuškove smrti.[1][2]

O filmu[uredi | uredi kôd]

Autorica Ljiljana Bunjevac Filipović se u filmu osobito bavi ulogom Gojka Šuška u stvaranju moderne Hrvatske vojske, posebice u vezi s oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja 1995. godine, kao i priznanjima koja je dobio nakon tih akcija zbog primjene novih vojnih doktrina temeljenih na standardima NATO-a. Također se spominju i godine koje je Šušak proveo u iseljeništvu u Kanadi te njegova suradnja s tadašnjim predsjednikom RH Franjom Tuđmanom, s kojim je bio i blizak prijatelj. O Šušku u filmu govore Damir Krstičević, Miroslav Tuđman, Miomir Žužul, Ante Beljo, Vinko Grubišić, američki odvjetnik David Rivkin, zagrebački muftija Ševko Omerbašić i drugi.[1][2][3]

Film je premijerno prikazan 2. svibnja 2018. u Velikoj dvorani Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu te istoga dana u 20:05 sati na prvom programu Hrvatske televizije.[4][5] U najavi na internetskim stranicama portala Moj TV u povodu prikazivanja filma zapisano je i da je Gojko Šušak bio čovjek od riječi, težak za pregovore, nepokolebljiv u provedbi odluka. Svjetski su ga političari uvažavali i vjerovali mu, a dio domaće javnosti i medija nastojao ga je diskreditirati. Iako je prošlo 20 godina od njegove smrti, još uvijek se o njemu malo zna.


Na svečanoj premijeri filma u Zagrebu, general-bojnik Hrvatske vojske Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane, o Gojku Šušku je rekao:

Wikicitati »Svojim potezima, svojim odlukama trasirao je put pobjedničke Hrvatske vojske prema budućnosti, snažio je i jačao Republiku Hrvatsku, danas ponosnu članicu Europske unije i NATO-a; upravo onakvu Hrvatsku kakvu je i on sanjao. Bio je veliki čovjek, hrvatski div, i svi mi koji smo ga poznavali i koji smo surađivali s njim, čuvamo s ponosom uspomenu na jedinstvenog čovjeka i domoljuba. Ljudi poput Gojka, iznimno visokih moralnih načela i odgovornosti, a prije svega izrazito pošteni i časni, moraju biti uzor današnjim generacijama hrvatskih vojnika. S mladima na čelu i s vrijednostima koje je posjedovao Gojko, Hrvatska vojska ostaje trajni jamac mira i sigurnosti Republike Hrvatske i svih njenih građana.«
(Damir Krstičević, 2. svibnja 2018. u Velikoj dvorani HKS u Zagrebu[4])

Kontroverze[uredi | uredi kôd]

Dan poslije premijere filma na HRT-u, novinar portala Telegram u svojem je osvrtu napisao:

Wikicitati »Mogli bismo nabrajati milijun činjenica koje su preskočene ili tek usput dotaknute u dokumentarcu "Gojko Šušak – pobjednik iz sjene", a koje su relevantne za Šuškovo javno djelovanje. Međutim, zaobilaženje činjenica nije najgori aspekt filma kojeg je napisala i snimila Ljiljana Bunjevac Filipović. Najgori aspekt tog kvazidokumentarca jest njegova metodologija. Naime, novinarstvo i bilo koji istraživački rad zahtijevaju da se barem pokuša kontaktirati sve strane, koje znaju ponešto o predmetu tog rada. Gospođa Bunjevac Filipović u svom filmu nije, međutim, razgovarala ni s jednim čovjekom koji bi rekao bilo što loše o Gojku Šušku. U njemu se, dakle, ali doslovno, ne pojavljuje nitko, tko bi na bilo koji način propitivao ili kritizirao bilo koji Šuškov potez. Stoga rezultat nije dokumentarni film, nego žestoki falsifikat iznimno važnog protagonista najvažnijeg razdoblja nove hrvatske povijesti
(Ivan Violić, Telegram.hr, 3. svibnja 2018.[6])

Autori i suradnici[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]