Gornji Bogićevci

Izvor: Wikipedija
Gornji Bogićevci
Gornji Bogićevci (grb).gif
Gornji Bogićevci na karti Hrvatska
Gornji Bogićevci
Gornji Bogićevci
Gornji Bogićevci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Brodsko-posavska
Načelnik općine Pavo Klarić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Dubovac, Gornji Bogićevci, Kosovac, Ratkovac, Smrtić, Trnava
Površina 47 km2
Stanovništvo (2011.) 1.975[1]
Broj stanovnika
Gornji Bogićevci, Brodsko-posavska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Dubovac 440 378 262
Gornji Bogićevci 764 699 538
Kosovac 289 220 135
Ratkovac 275 208 146
Smrtić 338 292 197
Trnava 213 178 150

Ukupno
[uredi]
2319 1975 1428
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 35429 Gornji Bogićevci

Gornji Bogićevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske. Nalazi se na zapadnom dijelu Brodsko – posavske županije, pri čemu se sjevernim i zapadnim rubom prislanja na općinu Okučani, istočnim na općinu Dragalić, a južnim rubom na općinu Stara Gradiška. Jedna je od jedanaest novonastalih jedinica lokalne samouprave, smještenih unutar bivše Općine Nova Gradiška. Općina se prostire na 44,03 km². Sjeverni dio općine je prigorsko područje obronaka Psunja, a južni dio je ravničarski.

Mjesto Gornji Bogićevci, općinsko središte, ima sedam ulica: Stari kraj, Novi kraj, Orašje, Karlovac, Podgaj, Dolnjak i Brezine. Centar općine prije zvan Raskršće, zove se Trg hrvatskih branitelja, u spomen na zbivanja u Domovinskom ratu.[2]

Reljef, klima i tlo[uredi | uredi kôd]

Prostorno-prirodne značajke općine izražene su kroz ravničarski dio na južnom dijelu općine, uglavnom ispod županijske ceste Ž-4158, te kroz prigorsko područje na sjevernom dijelu prostora općine.

Visinski položaj područja općine određen je najvišim kotama prigorskog dijela u rasponu od 209-267 m.n.m., dok se na kontaktnom području prigorskog i nizinskog dijela (uz cestu Ž-4158) visine smanjuju i iznose od 120-130 m.n.m.). Najniži dio prostora Općine obuhvaća južni rub ravničarskog područja (južna granica općine) na visinama od 90-95 m.n.m.

Reljefni oblici na području općine Gornji Bogićevci relativno su mladi, a obuhvaćaju ravničarski dio u prisavskom području i prigorski prostor ispresijecan udolinama brdskih potoka. Ravničarsko luvijalno područje prostire se od sjevernog prigorskog dijela ograničenog županijskom cestom Ž-4158 do južne granice općine. Sjeverni dio prostora čine obronci – južni izdanci Psunja, pri čemu je prigorska zona razmjerno niska – vrh Gradina dosiže 267 m.

U odnosu na geološku starost najrasprostranjeniji je kenozoik razvijen u mlađem dijelu koji obuhvaća miocen, pliocen i kvartar. U podnožju prigorske zone javljaju se sedimenti – obrončani nanosi nastali na kontaktu prigorske zone i ravničarskog područja, tj. uz rub Savske udoline, gdje su se smjestila najveća naselja i veći dio stanovništva. Područje prigorja podložno je eroziji (posebno u udolinama uz brdske potoke), a pri zahvatima izgradnje predstavlja potencijalno nestabilni dio prostora (postojeća i potencijalna klizišta).

Prostor općine karakterizira kontinentalna klimu sa umjereno hladnim zimama, toplim ljetima, te pretežno povoljnim rasporedom oborina. Područje je zahvaćeno srednjom godišnjom izotermom od 12,9°C, dok prosječna izoterma za siječanj iznosi – 1 °C, a za srpanj +25°C, a ukupna godišnja insolacija iznosi oko 1835 sati. Ukupni središnji broj dana s maglom iznosi oko 100. Godišnja izohijeta kreće se oko 800 mm, a prosječna količina oborina u jednom mjesecu je 68,3 mm (maksimum 100 mm). Prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, i to zimi sjeveroistočni, dok su ljeti značajna jugozapadna strujanja.

Unutar područja općine nema većih vodotoka. Na prostoru prigorske zone nalazi veći broj potoka – prvenstveno bujičnih vodotoka (Kosovčić, Dabrovac, Dubovac, Draževac, Starča, Čorinac, Trnava, Klenovac), koji tijekom većih i dužih oborinskih razdoblja ugrožavaju pojedine dijelove naselja.

Svi vodotoci na tom području usmjeravaju se direktno ili putem lateralnih – meliorativnih kanala u rijeku Savu, a čitavo ovo područje u hidrološkom smislu dio je Savskog sliva. Radi rješavanja hidrografske problematike i zaštite područja od plavljenja predviđen je sustav zaštite preko novih retencija te postojećih i novih lateralnih i drugih meliorativnih kanala.

Na prostoru općine prevladavaju hidromorfna tla. Oko 37% (1.626,39 ha) zahvaćaju obradive površine više kvalitete i bonitetne klase (P1, P2,P3). Podzemna voda pogoduje stvaranju biljnih pokrova, a poboljšanje kvalitete tla postignuto je i dodatnim meliorativnim zahvatima čime je osigurana zaštita od plavljenja, ali i omogućeno kvalitetno navodnjavanje – odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Predmetno područje ima sve potrebne kvalitetne uvjete za uzgoj kultiviranog bilja.

Opće ekološke prilike pogoduju rastu šume. Uspijevaju hrast kitnjak i lužnjak, bukva, grab, te pitomi kesten, lipa, joha, vrba i topola.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina ima 1,975 stanovnika. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Gornji Bogićevci imala je 1,428 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja[4]:

Nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Općina Gornji Bogićevci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1352
1486
1432
1921
2202
2628
2872
3339
2920
2919
3142
3217
3095
2900
2319
1975
1428
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Nova Gradiška. Od 1857. do 1981. sadrži dio podataka za općinu Okučani. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Gornji Bogićevci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
412
481
436
556
577
641
726
814
834
824
912
916
893
881
764
699
538
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1991. iskazivano pod imenom Gornji Bogičevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Dan općine obilježava se na Duhovski ponedjeljak, dan nakon župnog kirvaja.

Grb općine[uredi | uredi kôd]

Grb općine Gornji Bogićevci

Grb Općine Gornji Bogićevci ima oblik polukružnog štita. Osnovna boja grba je crvena. Crvena boja je Duhovna boja. U donjem dijelu grba nalazi se presječen panj zlatne boje iz kojeg rastu dvije mladice.

Panj je simbol Slavonije, postojanosti, čvrstoće, neuništivosti. Presječeni panj simbol je ratnih stradanja, a mladice simbol novog života.

Nad njim u centralnom dijelu grba nalazi se golub raširenih krila bijele boje sa glavom okrenutom na desnu heraldičku stranu. Golub je simbol Duha Svetog – zaštitnika župe Duha Svetoga Gornji Bogićevci.[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto Gornji Bogićevci, kao i ostala okolna mjesta, su bili potpuno uništeni, opljačkani i razrušeni na samom početku Domovinskog rata, te su pretrpljene velike materijalne štete, ali nažalost i gubitci ljudskih života. Velika većina stanovništva zbog okupacije ovog područja nalazila se izvan svojih domova sve do vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ (1995.), kojom je područje oslobođeno od okupacije i ponovo integrirano u prostor Republike Hrvatske. Po povratku stanovnika, uz pomoć države i stranih donacija, prostor Općine se obnavlja i ponovo postaje mjesto života i rada svojih stanovnika. U sjećanje na događaje koji su obilježili Domovinski rat na ovom prostoru na Trgu hrvatskih branitelja u centru Općine podignut je spomenik s križem kao simbolom muke hrvatskih branitelja koji su umrli za domovinu. Postament spomenika u prvom planu pokazuje imena poginulih bogićevljanskih branitelja u domovinskom ratu, ali i imena svih hrvatskih domoljuba poginulih u Drugom svjetskom ratu, neovisno na kojoj su strani poginuli, kao doprinos ideji prvog hrvatskog predsjednika doktora Franje Tuđmana o svehrvatskoj pomirbi. Također, u centralnom dijelu mjesnog groblja podignut je veliki metalni križ kao znak sjećanja na stradanja Gornjih Bogićevaca. U Bogićevcima je podignuta i bista prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, na mjesnom Trgu hrvatskih branitelja, kao znak zahvalnosti za njegov doprinos stvaranju moderne hrvatske države.

Drevna povijest općine je vrlo malo poznata. Ime Bogićevci povezuje se s crkveno-viteškim redom Ivanovaca, koji su imali svoje utvrde i kaštele u blizini današnjih Bogićevaca. Castrum St. Iohannis ili tzv. Bedem na poljima danas zvanim Varošine i danas privlači arheologe svojim dvostrukim obrambenim opkopima i bedemima, na kojima su provođena stručna arheološka istraživanja. Castrum je srednjevjekovna utvrda malih dimenzija i jednostavnih oblika. Prema usmenim predajama, arheološkim ostacima, povijesnoj logici i određenim indicijama, najvjerojatnije je u njegovoj blizini izgrađeno selo Bogićevci. Postojao je i drugi kastrum Lijesnica na psunjskim padinama.

Prvu utvrdu, Sveti Ivan Trnava (Castrum sancti Iohannis Tornow) spominje jedna isprava datirana 15. veljače 1328. godine, kada ugarsko-hrvatski kralj Karl I Robert mijenja ovu utvrdu, zajedno s okolnim posjedima Starčom i Trnavom s viteškim redom Ivanovaca za njihove posjede u Turopolju. Prvi pouzdani zapisi o selu Bogićevci datiraju iz 17. stoljeća u izvješćima crkvenih vizitatora Zagrebačke biskupije. Temelji župne Crkve započeti su 1828. godine. Barun Philip Lewin Beck, nadglednik gradnje Nove Gradiške, koja se gradila 1750. godine, stanovao je u Gornjim Bogićevcima. Nekada je i ulica u kojoj je barun stanovao nosila njegovo ime. Dekretima Marije Terezije nakon gradnje cestovnog pravca Zagreb-Vinkovci-Zemun 1769. godine naloženo je da se zbog sigurnosti stanovništvo naseljava uz cestu. Tada nastaju prve ulice u Bogićevcima, Novi kraj i Filipovac. Stariji Stari Kraj je izbijao na cestu. Ulice Podgaj i Karlovac nastaju kasnije nakon opunjavanja ulica uz cestu. Orašje je najvjerojatnije nazvano po aleji oraha zasađenih uz cestu, kao i Dudnjak, jer je bogićevački dudnjak bio na području sadašnje gospodarske zone «Brezine», a njegovi ostaci su postojali do polovine 20.stoljeća, do kada se taj prostor i zvao Dudnjak.

1789. godine Bogićevci su postali župom s Crkvom Svetog Duha. Velika župna crkva izgrađena je 1830. godine. Crkva je bila zaštićeni spomenik sakralne, kulturne i graditeljske baštine s vrijednim freskama i oltarima. 1991. godine ta je župna crkva srušena do temelja od strane neprijateljskih snaga. Izgrađena je nova crkva, točno na mjestu stare crkve nakon oslobođenja Općine Gornji Bogićevci u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak.[2]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • Poduzetnička zona "Brezine" - prostire se na ukupno 5,9 ha[5]
  • KRIŽANIĆ 365 j.d.o.o./Obrt "Uzgoj gljiva" - uzgoj šampinjona
  • Poljoprivredna zadruga BREZINE
  • ELBA - proizvodnja aluminijske i plastične građevinske stolarije, kioska i drugih proizvoda od metala i plastike
  • METALKOV MB d.o.o. - izrada i montaža kovanih ograda i drugih ukrasnih predmeta od punog materijala, inox ograda, panelnih ograda, metalnih konstrukcija, izrada vrtnih garnitura i ljetnikovaca, metalnog stilskog namještaja
  • KCO j.d.o.o. - posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Grigor Vitez - hrvatski pisac, rođen u Kosovcu (1911. - 1966.)
  • Slavko Kesar - Braco - profesionalni glazbenik 30 godina,[6] basist Riječke grupe 777 i stručnjak za ton (1957. - 2019.)[7], iznimni doprinos u osnivanju Hrvatske glazbene unije, rođen u Gornjim Bogićevcima, živio u Rijeci - Kastav
  • Stjepan Dukanović - hrvatski pisac (Istočno od pakla, Rulet)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkva Duha Svetoga

Župu, prema ugovoru sa zagrebačkim nadbiskupom, opslužuju franjevci na određeno vrijeme od 1985. godine. Župnu crkvu Duha Svetoga u Gornjim Bogićevcima, sagrađenu davne 1830. godine, potpuno je srušila do temelja srpska vojska 5. listopada 1991. godine, te njezine ostatke uklonili. Župna kuća sagrađena u 19. stoljeću bila je također teško oštećena.

Nakon oslobađanja ovih krajeva tadašnji župnik odmah je počeo s obnovom kuće i vjeronaučne dvorane koja je služila kao liturgijski prostor do izgradnje nove crkve za koju je plan napravio dipl. ing. arh. Aleksandar Bašić, a njena gradnja započela je 1998. Kamen-temeljac blagoslovio je 2. lipnja 1998. požeški biskup mons. Antun Škvorčević koji ju je i posvetio na blagdan Duhova, 3. lipnja 2001. Tako je na temeljima stare, razrušene crkve u Domovinskom ratu, nikla nova crkva.

Župa ima i četiri filijalne crkve: Dragalić, Smrtić, Gorice i Poljane.[8]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Na području općine nalaze se dvije područne škole, u Gornjim Bogićevcima i u Smrtiću, koje pripadaju matičnoj školi Osnovnoj školi Okučani.

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Knjižnica i čitaonica "Grigor Vitez"

Narodna knjižnica i čitaonica „Grigor Vitez“ Gornji Bogićevci nalazi se u sklopu istog objekta kao i Općina Gornji Bogićevci, a započela je s radom u svibnju 2002. godine s početnim fondom od 1000 svezaka. Danas knjižnični fond broji 15000 jedinica knjižnične građe koja je ostručena i smještena na police knjižnice, uz knjige tu su časopisi za djecu i odrasle, novine, DVD-i. Naziv je dobila po poznatom pjesniku i dječjem piscu iz našega kraja Grigoru Vitezu koji se rodio u Kosovcu, naselju koje pripada Općini Gornji Bogićevci, gdje je i sahranjen. Od 1. siječnja 2008. godine knjižnica djelje kao samostalna ustanova.[8]

  • KUD "Starča" Gornji Bogićevci[9]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr
  2. a b c Naselja Općine. Općina Gornji Bogićevci. Pristupljeno 2. veljače 2023.
  3. Naselja Općine. Općina Gornji Bogićevci. Pristupljeno 2. veljače 2023.
  4. Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021. template.gov.hr. Pristupljeno 2. veljače 2023.
  5. Poduzetnici. Općina Gornji Bogićevci. Pristupljeno 2. veljače 2023.
  6. Kabelski distributeri:. Novi list. 21. ožujka 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2016. Pristupljeno 11. veljače 2016.
  7. Opatija/DORA konačno opravdala naslov najvažnijeg festivala u Hrvata. Kigo.hr. 6. ožujka 2010. Pristupljeno 11. veljače 2016.
  8. a b Ustanove. Općina Gornji Bogićevci. Pristupljeno 2. veljače 2023.
  9. [1] poslovna.hr, KUD Starča


P parthenon.svg Nedovršeni članak Gornji Bogićevci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.