Brodsko-posavska županija

Izvor: Wikipedija
Brodsko-posavska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Slavonski Brod
Površina 2030 km2
Broj stanovnika (2021.) 130.267 stanovnika
Gustoća stanovništva 64,17 stan./km2
Broj gradova 2
Broj općina 26
Broj naselja 185
ISO 3166-2:HR HR-12
Pozivni broj +385 (0)35
Župan Danijel Marušić
Dan županije 15. travnja
Službene stranice http://www.bpz.hr/
Portal Hrvatske
Slavonski Brod administrativni centar županije
Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije
Spomen galerija Ivana Meštrovića u Vrpolju na istoku županije

Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Prema popisu stanovništva iz 2021., Brodsko-posavska županija ima 130.267 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je 64,17 stanovnika na 1 četvorni km.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 2 grada i 26 općina.

Gradovi:

Općine:

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Brodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči s Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom, na sjeveru s Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom.

Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nastala na području koje nekad pripadalo Vojnoj Krajini za vrijeme Austro-Ugarske, te kasnije Brodskoj i Novogradiškoj Općini za vrijeme Jugoslavije.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Nekoliko je gospodarskih djelatnosti po kojima je županija poznata. Holding Đuro Đaković, jedna od najvećih i najpoznatijih metalurških tvrtki smještena je u Slavonskom Brodu. Poljoprivredna proizvodnja, među kojom se ističe ratarstvo i stočarstvo također je značajna grana brodskoposavskog gospodarstva.

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Župan Brodsko-posavske županije je Danijel Marušić (HDZ).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Dobno-spolna piramida Brodsko-posavske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. Brodsko-posavska županija je imala 130.267 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 64,17 stanovnika/km2.

Brodsko-posavska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
74136
79273
77739
90751
99979
116295
112693
128790
134436
142614
154309
164065
167667
174998
176765
158575
130267
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: Hrvati 93,98 %, Srbi 3,02 %, Romi 0,33 %, Bošnjaci 0,21 %, Ukrajinci 0,18 %, Albanci 0,16 % i ostali.

Crkva u Sibinju središtu najveće općine u županiji
Najbrojnija nacionalna manjina 1910. godine u granicama današnje županije

Kultura[uredi | uredi kôd]

Udruge[uredi | uredi kôd]

Izviđači[uredi | uredi kôd]

  • Udruga izviđača porječana "Mihaljevica" Slavonski Šamac
  • Savez izviđača Hrvatske (SIH) - Izviđačka regija istok povjereništvo

Sport[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Nedovršeni članak Brodsko-posavska županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.