Hajdučka Republika Mijata Tomića

Izvor: Wikipedija
Hajdučka Republika Mijata Tomića
Himna
"Sveti Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu"
Hajdučka Republika Mijata Tomića na karti BiH
Hajdučka Republika Mijata Tomića
Hajdučka Republika Mijata Tomića
Hajdučka Republika Mijata Tomića (BiH)
Državni vrh
 - Vrsta republika
 - Harambašica Marija Vukoja Lastvić
(2009. – danas)
 - Harambaša Vinko Vukoja Lastvić
(2002. – 2009.)
Površina
 - ukupno 3 km2
Valuta Kubura
Pozivni broj +387
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .ba

Hajdučka Republika Mijata Tomića samoproglašena je mikronacija u Bosni i Hercegovini.[1]

Republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se između planina Vrana i Čvrsnice, usred parka prirode Blidinje u Zapadnoj Hercegovini.

Obuhvaća trokut od najvišeg vrha planine Vran preko kapelice sv. Ante sve do raskrižja Risovac – Kedžara.

Osnovni podatci[uredi | uredi kôd]

Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. lipnja 2002. godine. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama.

Sjedište se nalazi u motelu Hajdučke vrleti čija je vlasnica jedina vladarica ove mikrodržave.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.

Nakon okončanja Rata u Bosni i Hercegovini, mjesno se gospodarstvo (pogotovo zimski turizam) počelo polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na dijelu zemljišta oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica), a kad god bi vlasnik motela pitao ikoju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.

Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u Zapadnoj Hercegovini.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Projekt je privukao pozornost hrvatskih, bošnjačkih i srpskih medija (Slobodna Dalmacija, Nezavisne, Gracija, Svet, Dnevni avaz i drugi), a poslije i turske novinske agencije.
  • Godine 2009. u prometnoj je nesreći poginuo Vinko Vukoja Lastvić, vladar ove republike.[2] Nova harambašica je postala njegova kći Marija Vukoja Lastvić, koja od tada uspješno vodi republiku.
  • Od 2010. godine održava se memorijalni Off Road Rally Vinko Vukoja Lastvić u čast prvog harambaše republike.[3][4]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Republika. Hajducke Vrleti. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
  2. Slobodna Dalmacija – Zbogom, predsjedniče. slobodnadalmacija.hr. 18. listopada 2009. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
  3. Sjećanje – Prije 7 godina održan 1. Memorijal "Vinko Vukoja Lastvić" – Jabuka.tv. www.jabuka.tv. Pristupljeno 12. siječnja 2021.
  4. Radioposusje. 25. rujna 2017. Preko 120 vozila sudjelovalo na memorijalu 'Rally Vinko Vukoja Lastvić' na Blidinju. Radio Posušje. Pristupljeno 12. siječnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]