Hajrudin Hadžiselimović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hajrudin Hadžiselimović
Pseudonim(i) Hajro
Rođenje 1914., Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina
Smrt 1981.
Nacionalnost Bošnjak
Poznat(a) po Utemeljitej Instituta za anatomiju
Sveučilišta u Sarajevu
Zanimanje Akademik: ANUBiH, Anatomija
Portal: Životopis

Akademik Hajrudin Hadžiselimović (1914. - 1981.) bio je je osnivač i dugogodišnji rukovoditelj Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, redovni član Akademije znanosti i umjetnosti BiH i jedan od najuglednijih europskih anatoma svoga vremena.

Doprinos razvoju sarajevske škole anatomije[uredi VE | uredi]

Hajrudin Hadžiselimović rodio se u Kotor-Varošu, naselje Donji Varoš. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a strednjoškolsko u Banjaluci. Medicinski fakultet završio je u Beogradu, 1940. godine; kao odličan student na matičnom fakultetu, zaposlio se na predmetu Anatomija. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, izabran je za nastavnika u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu obnašao je od 1949. godine.[1]

Cjelokupan radni vijek profesor Hadžiselimović posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj izobrazbi studenata iz anatomije, svih fakulteta biomedicinskih znanosti. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući: muzej, odjeljenje za primijenjenu anatomiju, rendgen anatomiju, funkcijsku i antropologijsku anatomiju, elektronsku mikroskopiju, gdje su studenti savladavali kvalitetna znanja iz oblasti anatomije, a imao je izuzetno bogat znanstveni opus. Publicirao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova iz funkcijske anatomije djeteta, anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja, anatomije moždanih struktura, labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja, uporedne anatomije mozga i krvnih žila srca i dr. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Bio je društveno angažiran u brojnim institucijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953./54., a dekana od 1964./65. do 1966./67. godine.

Redovni član ANUBiH bio je od 1973, a počasni član Njujorške akademije nauka, Udruženja anatoma SSSR-a, Austrijskog ljekarskog udruženja,kao i Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je prigodne almanahe o proslavi 25. i 30. obljetnice Medicinskog fakulteta. Godine 1972. osnovao je časopis Folia Anatomica Iugoslavica i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja, između ostalog, 27-srpanjske nagrade za znanstveni rad i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1981. godine.[1]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Akademik Hajrudin Hadžiselimović − među studentima poznatiji kao Hajro − često je ponavljao:

"Mozak treba šibati". Ne bojte se od skupljanja informacija. Mozak kao i svaki organ zakržlja i zahrđa od neupotrebe. Moždana hrđa se zove demencija.[2][3]


Akademik Hažiselimović je odabrao i vodio cijelu jednu plejadu pripadnika (i njihovih učenika) sarajevske škole medicinske anatomije, kao što su šefovi Katedre/Instituta:

  • Prof.dr. Ilduza Bubić – Huković (1981. – 1983.);
  • Prof.dr. Mirko Čuš (1983. – 1986.);
  • Prof.dr. Drenka Šečerov – Zečević (1986. – 1990.);
  • Prof.dr. Faruk Dilberović (1990. – 2006.);
  • Prof.dr. Amela Kulenović (2006. – 2018.);
  • Prof.dr. Aida Hasanović od 2018. → [4]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Mašić I. (2006). Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 1946.-2006., “Avicena“ ISBN 9958-720-32-9
  2. Akademik prof.dr. Hajrudin Hadziselimović rajdoktor.blogger.ba/arhiva/2007/01/26/667014pristupljeno 7. srpnja 2019
  3. Povodom 65 godina kontinuiranog rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu [1]prisupljeno 7. srpnja 2019.
  4. Službeni podaci Personalne službe Medicinskog fakulteta UNSA.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]