Henan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Henan
河南
Hénán
Henan in China (+all claims hatched).svg
Položaj Henana u Kini
Flag of the People's Republic of China.svg Kineske pokrajine
Vrsta uprave Pokrajina
Sjedište Zhengzhou
 • najveći grad Zhengzhou
 • Partijski sekretar Guo Gengmao
 • Guverner Xie Fuzhan
Površina 167.000 km²
(na 17. mjestu)
Stanovništvo
 • ukupno (2011.) 94.023.567
(na 3. mjestu)
 • gustoća 591 st./km²
(na 6. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti mandarinski kineski i henanski
HDI (2008.) 0,787 (15.)
Etničke grupe Han Kinezi (98,8%)
Huej (1%)
Prefekture 17
Županije 159
Gradovi 2.455
ISO 3166-2 CN-41
Web stranica www.henan.gov.cn/
All cities in Henan.jpg
Politička podjela Henana

Henan (kineski 河南, pinyin Hénán), je kineska pokrajina u središnjem dijelu Kine. Henan se tradicionalno smatra kolijevkom kineske civilizacije.

S oko 100 milijuna stanovnika, Henan je najnapučenija kineska pokrajina po mjestu boravka (Guangdong ima najveći broj stanovnika ako se uračuna veliki broj imigranata). Graniči s pokrajinama Hebei na sjeveru, Shandong na sjeveroistoku, Anhui na jugoistoku, Hubei na jugu, Shaanxi na zapadu i Shanxi na sjeverozapadu.

Naziv[uredi VE | uredi]

Kratica s jednim kineskim znakom je 豫 (). Naziv Henan znači „južno od Žute rijeke[1], iako je jedna četvrtina pokrajine, Huang He, sjeverno od rijeke.

Henan se često naziva Zhongyuan (中原 zhōngyuán) ili Zhongzhou (中州 zhōngzhōu), doslovno „središnje ravnice” ili „srednja zemlja”; ovaj naziv se također u širem smislu primjenjuje na cijelu sjevernokinesku ravnicu.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Spomenik prvim carevima Yanu i Huangu u Zhengzhou

Pokrajina Henan se nalazi s obje strane Žute rijeke koja teče kroz pokrajinu u dužini od 700 km, iako je najveći dio južno od pokrajine. Henan je jasno razgraničen s ostalim kineskim pokrajinama planinama i rijekama kao prirodnim barijerama prema zapadu, sjeverozapadu i jugu, dok se na istoku otvara u Veliku nizinu koja nudi vrlo dobre uvjete za poljoprivredu.

Henan ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama i relativno suhim i vrućim, te vlažnim ljetima. Temperature i oborine rastu od sjevera prema jugu. Henanu uvelike prijete prirodne katastrofe u kojima je u posljednjih 2000 godina zabilježeno gotovo 1000 suša i katastrofalnih poplava. S jedne strane, upravo je relativno nisko korito Žute rijeke imalo povoljan učinak na poljoprivredu te pokrajine, a s druge strane, teške kiše ljeti vrlo brzo mogu dovesti do velikih poplava. Nasipi i kanali koji su izgrađeni od 1950-ih, doveli su do poboljšanja zaštite, a time i uvjeta za poljoprivredu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Žuta rijeka, koja teče kroz sjeverni Henan, se zove i „Majčinskom rijekom”, jer su Han Kinezi (92% ukupnog kineskog stanovništva) i njihova civilizacija rođeni oko rijeke. Upravo se Henan smatra za tu kolijevku kineske civilizacije, zbog povoljne klime i obilja plodne zemlje. Zbog toga se područje Henana smatra za izvorište kineske kulture i nacije, a njegovi stanovnici se smatraju potomcima Žutog cara.

Ovdje su pronađeni najstariji dokazi poljoprivrede u Kini tijekom neolitičkih kultura Yangshao (5000. pr. Kr.-3000. pr. Kr.) i Longshan (3000. pr. Kr.-2000. pr. Kr.), ali i kulture Erlitou koja se poistovjećuje s polu-mitskom kineskom dinastijom Xia (2070. pr. Kr.-1600. pr. Kr.). Nju je osvojila dinastija Shang (16.-11. stoljeće pr. Kr.) koja je također sjedište imala na krajnjem istoku Henana. Njezina posljednja prijestolnica u gradu Yinu (današnji Anyang) je mjesto gdje je nastalo i kinesko pismo.

Tijekom kineske povijesti, devet dinastija je imalo ovdje svoje sjedište, u gradovima kao što su Dengfeng, Anyang, Luoyang, Xuchang i Kaifeng. Zbog toga je Henan bio dom ne samo mnogih povijesnih, nego i književnih osoba (Lao Tzu, Chuang Tzu, Han Fei, Lu Buwei, Shang Yang, Li Si, Yue Fei, Du Fu, Bai Juyi i dr.). Džurdži i Mongoli su svojim invazijama okončali dominaciju Henana u Kini, a središte vlasti se premjestilo u sjevernu Kinu.

Godine 1954., sjedište pokrajine je premješteno iz starog kulturnog centra u Kaifengu u industrijski grad Zhengzhou.

Prema kineskom znanstveniku Yang Jishengu, za vrijeme velike gladi između 1958. i 1961. god., broj neprirodnih smrti je bio 1.692.800 ljudi, a deficit rođenja iznosio je 2.357.800 ljudi, a prepoznate su i slučajevi kanibalizma[2]. Što više, u kasnim 1990-im javile su se hipoteze o broju od 5.000.000 žrtava.

God. 1975., 62 brane na Žutoj rijeci su popustile zbog tajfuna Nina i voda je potpuno poplavila prefekturu Zhumadian ubivši oko 26.000 ljudi[3], dok je veliki broj ljudi preminuo od epidemija i gladi koje su uslijedile (od 85.600 do 171.000 ljudi).

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Grobnica Zhanga Lianga, jednog od „Tri heroja rane dinastije Han” (grad Zhangjiajie)
Glavni grad pokrajine, Zhengzhou
Nova istočna četvrt Zhengzhoua noću

Dengfeng (kineski: 登封, pinyin: Dēngfēng) je grad u podnožju 1500 m visoke planine Song, koja je jedna od najsvetijih planina u Kini. Nekad je bio je poznat kao Yangcheng (陽城) i bio je stara kineska prijestolnica drevne dinastije Xia (oko 2070. - 1600. pr. Kr.). Dengfeng je jedno od cijenjenih duhovnih središta Kine, i u njemu se nalaze brojni vrijedni kulturni i povijesni spomenici, kao što su: taoistički hram Zhongyue (523.), budistički Šaolinski hram (odakle potječe Zen), te konfucijska akademija Songyang. Zbog toga su ga kineski pjesnici prozvali "središtem neba i zemlje", jer je astronomska ideja središta zemlje bila jako važna za ideju carske moći.

U blizini Luoyanga nalaze se slavne Longmen špilje, koje su UNESCO-va svjetska baština od 2000. god.

Kulturno, Henan je najpoznatiji po kineskoj operi, koja se ovdje oblikovala.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Henan je podijeljen na 17 gradskih prefektura i jedan gradski okrug pod izravnom upravom pokrajine, tj. pod-pokrajinski grad:

Zemljovid # Naziv Upravno sjedište Kinesko pismo
Pinyin
Stanovništvo (2010.)
Henan prfc map.png
— Gradske prefekture —
1. Zhengzhou Zhongyuan (distrikt) 郑州市
Zhèngzhōu Shì
8.626.505
2. Anyang Beiguan (distrikt) 安阳市
Ānyáng Shì
5.172.834
3. Hebi Qibin (distrikt) 鹤壁市
Hèbì Shì
1.569.100
4. Jiaozuo Jiefang (distrikt) 焦作市
Jiāozuò Shì
3.539.860
5. Kaifeng Gulou (distrikt) 开封市
Kāifēng Shì
4.676.159
6. Luohe Yancheng (distrikt) 漯河市
Luòhé Shì
2.544.103
7. Luoyang Xigong (distrikt) 洛阳市
Luòyáng Shì
6.549.486
8. Nanyang Wolong (distrikt) 南阳市
Nányáng Shì
10.263.006
9. Pingdingshan Xinhua (distrikt) 平顶山市
Píngdǐngshān Shì
4.904.367
10. Puyang Hualong (distrikt) 濮阳市
Púyáng Shì
3.598.494
11. Sanmenxia Hubin (distrikt) 三门峡市
Sānménxiá Shì
2.233.872
12. Shangqiu Liangyuan (distrikt) 商丘市
Shāngqiū Shì
7.362.472
13. Xinxiang Weibin (distrikt) 新乡市
Xīnxiāng Shì
5.707.801
14. Xinyang Shihe (distrikt) 信阳市
Xìnyáng Shì
6.108.683
15. Xuchang Weidu (distrikt) 许昌市
Xǔchāng Shì
4.307.199
16. Zhoukou Chuanhui (distrikt) 周口市
Zhōukǒu Shì
8.953.172
17. Zhumadian Yicheng (distrikt) 驻马店市
Zhùmǎdiàn Shì
7.230.744
— Pod-prefketurni grad —
18. Jiyuan Jiyuan 济源市
Jǐyuán Shì
675.710

Ove prefekture Henana su podijeljene na 159 okružnih jedinica, od kojih je 50 distrikta, 21 okružni grad (uključujući Jiyuan) i 88 okruga. Oni se nadalje dijele na 2.440 općina, i to 866 gradova, 1.234 naselja, 12 etničkih naselja i 328 poddistrikta.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Henan
  1. People's Daily Online (kin.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
  2. Yang Jisheng, Stèles. La Grande famine en Chine, 1958-1961, str. 193.- (fr.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
  3. Yi Si, The World's Most Catastrophic Dam Failures: The August 1975 Collapse of the Banqiao and Shimantan Dams, u Dai Qing et al, The River Dragon Has Come!: The Three Gorges Dam and the Fate of China’s Yangtze River and Its People, str. 25.-38.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]