Husnija Kamberović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Husnija Kamberović
Rođenje 6. rujna 1963.
Mionica kod Gradačca
Nacionalnost Bošnjak
Književne vrste životopisi, povijesne rasprave

Husnija Kamberović (Mionica, 6. rujna 1963.), bosanskohercegovački povjesničar.

U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1987. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1991. a doktorirao 2001. godine.[1] Radio je u Institutu za povijest u Banjoj Luci od 1988. do 1989. godine, a nakon toga u Institutu za povijest u Sarajevu. Od 2002. do 2016, bio je ravnatelj tog instituta. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu predaje povijest jugoistočne Europe od 1918. do 1995. i povijest BiH od 1918. do 1995. godine. Sudjelovao je na većem broju znanstvenih skupova i objavio veći broj radova, članaka, rasprava, polemika, enciklopedijskih priloga,...[2]

Knjige[uredi VE | uredi]

  1. Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, Tešanj, 2000.
  2. Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija, Gradačac, 2002.
  3. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, Zagreb-Sarajevo, 2003.
  4. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, (drugo izdanje) Sarajevo, 2005.[1]
  5. Mehmed Spaho (1883-1939) Politička biografija, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2009.[2]
  6. Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća, Sarajevo, Institutu za istoriju, 2011.[3]
  7. Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike, Zagreb, Srednja Europa, 2012.[4]
  8. Džemal Bijedić. Politička biografija, Mostar, Muzej Hercegovine, 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

[5]

Izvori[uredi VE | uredi]