Husnija Kamberović
| Husnija Kamberović | |
|---|---|
| Rođenje | 6. rujna 1963. Mionica pokraj Gradačca |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Književne vrste | životopisi, povijesne rasprave |
| Portal o životopisima | |
Husnija Kamberović (Mionica pokraj Gradačca, 6. rujna 1963.), bosanskohercegovački je povjesničar.
Životopis[uredi | uredi kôd]
U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1987. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1991. a doktorirao 2001. godine.[1] Radio je u Institutu za povijest u Banjoj Luci od 1988. do 1989. godine, a nakon toga u Institutu za povijest u Sarajevu. Od 2002. do 2016, bio je ravnatelj tog instituta. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu predaje povijest jugoistočne Europe od 1918. do 1995. i povijest BiH od 1918. do 1995. godine. Sudjelovao je na većem broju znanstvenih skupova i objavio veći broj radova, članaka, rasprava, polemika, enciklopedijskih priloga,...[2]
Djela[uredi | uredi kôd]
- Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine (Tešanj, 2000)
- Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija (Gradačac, 2002)
- Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine (Zagreb-Sarajevo, 2003)[1]
- Mehmed Spaho (1883-1939) Politička biografija (Sarajevo, 2009) [2]
- Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća (Sarajevo, 2011)[3]
- Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike (Zagreb, 2012) [4]
- Džemal Bijedić. Politička biografija, (Mostar, 2012)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ životopis (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 11. lipnja 2007. Pristupljeno 29. lipnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ http://www.iis.unsa.ba/biografije/husnija_kamberovic.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. listopada 2016. (Wayback Machine) Husnija Kamberović