Životopis

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Old book bindings.jpg
Ovaj članak dio je
niza o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
BizantskaRenesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikapjesništvo
publicistikaesejistika

Književnosti po jezicima

albanskaarapskaarmenskaaustrijskaazerska
bugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Životopis ili biografija je književno djelo koje opisuje život nekog čovjeka, stvarnog ili izmišljenog. Kad bi životopis samo navodio mjesta i nadnevke rođenja i smrti, školovanja, poslovne i obiteljske događaje, bio bi to poslovni životopis, ali životopisi zadiru dublje, pišu o ljudskim motivima, vrlinama i manama, problemima i kako su se ljudi nosili s njima, osjećajima... Tako nečija biografija može biti drama, a može biti i komedija, može biti poučna, a ako je suhoparna tada nalikuje poslovnome životopisu (latinski: curriculum vitae).

Prvi životopisi[uredi | uredi kôd]

Prvim životopisima možemo nazvati priče (prispodobe, predaje) iz Asirije, Babilona i Egipta, koje su do nas došle u obliku Legende o Gilgamešu i Enuma Elišu i Biblije. Te priče nam govore o kraljevima, poglavicama, prorocima.

Put k objektivnosti[uredi | uredi kôd]

Životopisi starih Grka i Rimljana (Plutarhovi Usporedni životi), te životopisi svetaca iz srednjeg vijeka govore o osobama za koje se zna da su postojale, te više ne sliče na priče o kraljevima, nego se već neki likovi prate od rođenja do smrti, znano je više podataka o osobama koje se opisuje, pa životopisi više sliče današnjim životopisima.

Suvremeni životopisi[uredi | uredi kôd]

Danas se pišu životopisi ljudi koji su na bilo koji način zanimljivi javnosti te time posjeduju tržišni (prodajni) potencijal. Primjer su životopisi umjetnika, političara, športaša i inih javnih osoba, koji često donose javnosti dotad nepoznate fotografije, anegdote i zanimljivosti o dotičnim osobama.

(Pod)vrste[uredi | uredi kôd]

  • patografija, životopis koji opisuje nečiju borbu s bolešću

Vidi[uredi | uredi kôd]