Ilija Pejić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ilija Pejić
Rođenje 1956.
Prebivalište Bjelovar
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost Hrvat
Etnicitet Hrvat
Institucija Narodna knjižnica Petar Preradović, Bjelovar

Ilija Pejić (Pećnik, 1956.), književni povjesničar i književni kritičar, urednik i kulturni djelatnik, od 1985. živi i radi u Bjelovaru.

Školovanje i rad[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu završio u Donjim Andrijevcima (1972.), klasičnu gimnaziju polazio u Zagrebu i Đakovu (1972.-1976.), a 1983. diplomirao je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je hrvatski jezik na školama u Virju (1984.-1990.) i Bjelovaru (1990.-1992.), od 1992. uposlen je u Narodnoj knjižnici ″Petar Preradović″ u Bjelovaru  na mjestu voditelja Županijske matične službe. Zvanje dipl. knjižničara stekao je 1995., višeg  knjižničara 2001., a  knjižničarskog savjetnika 2010.

Pokretač je i koordinator brojnih projekata preuređenja, opremanja i informatizacije knjižnica: Informatizacija narodnih i školskih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije (2000.-2008.); Informacije o EU u narodnim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije (2004.-2007.); Susreti najčitatelja narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije (2004. -  ); moderator stručnih skupova Lovrakovih dana kulture (1998.-2013.)…

Napisao je četrdesetak studija o hrvatskim piscima, filolozima, pedagozima i kulturnim djelatnicima a isto toliko iz knjižničarstva. Urednik i priređivač te recenzent je četrdesetak knjiga, član uredništva nekoliko časopisa (Bjelovarski učitelj, Svezak, Radovi HAZU…), organizator i moderator brojnih stručnih i znanstvenih skupova na kojima je nerijetko i predavao.

Napisane knjige[uredi VE | uredi]

Samostalno je objavio osam tiskanih knjiga:

  • Izgubljeni govor (1994.),
  • Zavičajna zbirka Narodne knjižnice ″P. Preradović″ Bjelovar (1996.),
  • Književno-jezične i metodičke rasprave (1997.),
  • Narodne knjižnice na kraju 20. stoljeća (2000.),
  • Neodoljiva moć riječi  (2002.),
  • Prožimanja: književnopovijesne studije i ogledi (2008.),
  • Čitaonice u Grubišnom Polju: kulturni život Grubišnog Polja od razvojačenja 1871. do kraja Drugog svjetskog rata 1945. (2014.) i
  • Mirisi iscrpljena vala: književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću  (2017.).

Dvije knjige je izdao u suautorstvu:

  • Izdanja HAZU u fondovima i zbirkama narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije: 150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: katalog izložbe. [Suautor Vladimir Strugar] (2011.) i
  • Priča o knjizi na kotačima: povijest Bibliobusne službe Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar /1972.-2012./. [Suautor Željko Prohaska] (2012.)

Autor je i web stranice ″Đuro Sudeta″ / http://library.foi.hr/sudeta. na osnovu koje je nastala 2007. elektronička knjiga  Pjesnik i pripovjedač Đuro Sudeta. U suautorstvu s Ivanom Zelenbrzom i Matijom Turkaljem nastao je dokumentarni film Srebrna knjižnica: Gradska knjižnica Virovitica (2007.).

Projekt Književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću započeo je 2004. Do danas su objavljene tri studije u Radovima Zavoda HAZU u Bjelovaru 2007., 2008. i 2014., knjiga Prožimanja i na koncu sveobuhvatna monografija Mirisi iscrpljena vala (Zagreb: Alfa, 2017.)..

Član je Hrvatskog knjižničarskog društva, Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja (predsjednik 2004. - 2008.), Matice hrvatske, Hrvatskog pedagoško-književnoga zbora, Ogranak u Bjelovaru, Družbe "Braća hrvatskog zmaja" - Zmajski stol u Bjelovaru (pročelnik), Znanstvenog vijeća Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Surađuje u brojnim novinama i časopisima (Bjelovarac, Bjelovarski list, Večernji list, Školske novine, Radovi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Bjelovarski učitelj, Forum, Kolo, Marulić, Svezak…).

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Za stručni i znanstveni rad te doprinose u kulturi i knjižničarstvu dobio je niz priznanja: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996.), Povelju Općine Virje (2002.), Povelju Grada Slatine (2003.), Pečat Grada Bjelovara (2007.), Kukuljevićevu povelju (2008.), Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2013. godinu (2014.), Povelju Lovrakovih dana kulture (2014.), Plaketu Tihomir Trnski Bjelovarsko-bilogorske županije (2015.) i Povelju Grada Grubišno Polje (2015.).

Izvori[uredi VE | uredi]