Impuls

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti:

  • impuls je općenito poriv, pobuda, poticaj, nagon. Impulzivan je onaj kojim upravlja kratkotrajni poriv, nagon (nagao).
  • impuls, u fizici, je nagli i kratkotrajni porast neke fizikalne veličine.
  • u raketnoj tehnici, specifični impuls je veličina kojom se izražava djelotvornost raketnoga motora u ovisnosti o svojstvima raketnoga goriva (njegove temperatura izgaranja i relativna molekulska masa plinova izgaranja). Specifični impuls umnožak je sile potiska (u njutnima, to jest kgm/s²) i njezina trajanja (s) po jedinici mase goriva (kg), pa se izražava u metrima u sekundi. Što je on veći, to je koeficijent korisnoga djelovanja pogonskoga sustava bolji. Za kemijska goriva specifični impuls iznosi od 2 000 do 4 000 m/s.
  • impuls, u elektrotehnici, je kratkotrajna promjena električnoga napona ili električne struje. U grafičkom prikazu promjene veličine u pravokutni impuls može biti različitih nesinusoidnih oblika (pravokutan, pilast, trokutast, trapezast, igličast). Najčešće se primjenjuje pravokutni impuls u računalnim, telekomunikacijskim, radarskim, televizijskim, mjernim, regulacijskim i drugim elektroničkim uređajima. S električnog stajališta digitalni su sustavi također impulsni sustavi.
  • u elektronici, impulsnim sustavom naziva se onaj u kojem je najmanje jedna od veličina, svojstvena za njegovo stanje ili djelovanje, podvrgnuta impulsnim promjenama. Zbog pouzdanosti i mnogobrojnih radnih prednosti impulsni su sustavi u mnogim područjima nenadomjestivi. Dio elektronike koji se bavi teorijom i primjenom impulsnih sklopova i sustava naziva se impulsna elektronika, odnosno impulsna tehnika.
  • impuls, u neurologiji, je istoznačnica za akcijski potencijal, najmanji pojedinačni element živčanoga signala, diskontinuiranih tokova prijenosa informacija i uzajamnih utjecaja živčanih stanica (neurona). Impuls je pretpostavka i temelj reagiranja organizma na vanjske podražaje i unutarnje integracijske procese, osnove ponašanja svakoga pojedinačnoga bića, pa i čovjeka. Živčani impuls očituje se kao kratkotrajna promjena električnoga potencijala živčane niti (akson). [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. impuls, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.