Ivan Kapistran

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivan Kapistran
Ivan Kapistran
Rođen 24. lipnja 1386.
Abruzzi, Flag of Italy.svg Italija
Preminuo 23. listopada 1456.
Ilok, Flag of Croatia.svg Hrvatska
Kanoniziran 4. lipnja 1724.
Slavi se u Katolička Crkva
Spomendan 23. listopada
Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capistrano; Capestrano Aquila, Abruzzi, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve. Jedan je od najglasovitijih propovjednika svih vremena.

Životopis[uredi VE | uredi]

Bio je učenik Bernardina Sijenskoga, kojemu pomaže u reformi reda. Bio je inkvizitor protiv franjevaca-buntovnika (fraticelli). Kasnije je bio apostolski legat u raznim zemljama te gorljiv protuhusitski propovjednik, koji obilazi cijelu srednju Europu i propovijeda križarski rat protiv Turaka.

Studirao je pravo na Sveučilištu u Perugi. Bio je pravnik u Napulju. Po nalogu kralja Ladislava, postao je sudac u Perugi. Oženio se kćerkom najbogatijeg čovjeka u gradu. Za vrijeme građanskog rata, završio je nepravedno u zatvoru, a žena mu je umrla. Budući da se oženio neposredno prije rata, nije stigao konzumirati brak. Zbog oduzete imovine, narušena društvenog položaj i smrti supruge, odlučio se povući iz svjetovnog života i postao je franjevac.

Kao glasoviti propovjednik putovao je širom Europe, a ljudi su dolazili u velikom broju da ga čuju. Zabilježena su čudesna ozdravljenja, kada je položio križ na bolesnike. U Češkoj je obratio mnoge husite. Nagovarao je despota Đurađa Brankovića da sa svojim narodom prijeđe na katolicizam. Kad su u lipnju 1456. Turci pod Mehmedom II. udarili na Beograd, Kapistran je skupio četu križara, sastavljenu od franjevaca, seljaka, građana i profesionalnih vojnika, te je 22. srpnja uz Janka Hunyadija nanio Turcima težak poraz.

Napisao je više moralističkih (Speculum conscientiae), apologetskih i crkvenopravnih djela, te rasprava i pisama, koja su djelomično objavljena. Bio je prvi gvardijan samostana franjevaca opservanata na otoku Svetog Andrije kod Rovinja, a spominje se u pismu pape Nikole V. od 17. prosinca 1453.[1]

Podlegao je kugi, koja je harala kršćanskim taborom, 23. listopada 1456. u Iloku, gdje je i pokopan, kako je zatražio u svojoj oporuci. Želja mu je bila da u Iloku trajno borave franjevci, što mu se i ostvarilo, premda je grad bio u turskim rukama oko 160 godina. U Iloku se nalazi crkva sv. Ivana Kapistrana i njegova slika iznad oltara.

Istok slavi Preobraženje Isusovo od 7. stoljeća. Zapadna crkva unijela ga je u svoj kalendar tek 1457. godine, i to u slavu pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beograda. Zaslužni za tu pobjedu nad Turcima bili su Janko Hunjadi i Ivan Kapistran čime su zaustavili prodor Turaka ka sjeveru. Obojica su kratko nakon pobjede umrli, prvi u Zemunu, a drugi u Iloku. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Crveni otok Tekst: R. Matijašić
  2. (2019.) Еванђелист, бр. 34., Преображење Господње, str. 21., Београд: Црква светог Марка