Ivan Krkač

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivan Krkač
Ivan Krkač
Rođenje 30. ožujka 1911.
Smrt 15. svibnja 1942.
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po organizator ustanka u Hrvatskom Zagorju
Zanimanje radnik, politički aktivist
Portal: Životopis

Ivan Krkač (Jakovlje, 30. ožujka 1911. – Martinci (između Zlatar Bistrice i Zlatara), 15. svibnja 1942.) bio je hrvatski komunist, organizator ustanka u Hrvatskom zagorju, partizan i narodni heroj Jugoslavije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost i robija[uredi VE | uredi]

Poput mnogih drugih Zagoraca toga doba, i Krkač se sa nepunih 16 godina uputio na rad u Zagreb i zaposlio u gradskom majuru (poduzeću za čišćenje ulica i kanalizacije).[1] Krkača je u revolucionarne vode odveo jedan naoko bizaran događaj, – on je uhićen 3. listopada 1933. i osuđen na četiri godine strogog zatvora u Lepoglavi, zato jer je na gradskom majuru na Kajzerici pucao na svoga nadzornog inženjera Elznera. Na sudu se branio da ga je Elzner maltretirao i neopravdano otpustio s posla – nakon 6 godina vjernog rada. Čak je i otkaz otrpio, ali se stvar zakomplicirala kad mu je Elzner nakon dugog natezanja ponovo odbio dati svjedodžbu (radnu knjižicu), – ukoliko ne plati 20 dinara upravnih pristojbi. Krkač je na kraju i na to pristao, ali mu je pukao film kad mu je Elzner zabranio ulazak u krug majura, te posjet kolegama od kojih je htio posuditi novac. Na to je izvadio pištolj i ispalio 6 metaka u Elznera, od kojih su dva pogodila istoga u nogu,[2] a jedan u stražnjicu.[1]

Za izdržavanja kazne Krkač se sprijateljio s poznatim komunistom Martinom Franekićem, i preko njega upoznao s idejama radničkog pokreta, kojemu mu je pristupio čim je pušten s robije. Nakon robije, Krkač se vratio u svoje Jakovlje, u kojem je već 1938. godine osnovao mjesni odbor Stranke radnog naroda,[3] koji je dvije godine kasnije postao partijska organizacija. On je ujedno bio i prvi sekretar te novoosnovane organizacije, a kada je u listopadu iste godine, osnovan Općinski komitet KPH za općine Pušću i Bistru, Krkač je izabran za člana tog komiteta.

Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilački pokret[uredi VE | uredi]

Krkač je bio osobito zaslužan za razvitak ustanka u Jakovlju i Hrvatskom Zagorju. U kolovozu 1941. godine, izabran je u Kotarski komitet KPH za Zagreb,[2] kao osoba koja najviše može pomoći u podizanju ustanka u svom kraju. On je doista za kratko vrijeme osnovao nove partijske organizacije (3), a u nekoliko sela i narodnooslobodilačke odbore.[2] U studenome 1941. godine, na Okružnoj partijskoj konferenciji, izabran je za člana Okružnoga komiteta KPH za Zagreb, i člana njezina politbiroa.[2]

Ivan Krkač bio je jedan od najpredanijih organizatora prvih partizanskih jedinica, u tom dijelu Hrvatskog Zagorja na početku 1942. godine. Bio je politički komesar 1. zagorske partizanske čete,[2] - isticao se svojom hrabrošću i upornošću kojom se borio po svom kotaruDonja Stubica. Tako je već 8. travnja 1942. godine, Krkač sa svojom četom napao Donju Stubicu,[3] da onemogući proslavu prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, i jasno zna do znanja da i u njegovu kraju ima ustanika. Njegova četa izvršila je uspješan napad na redarstvenu postaju u Donjoj Bistri. Pored ostalih akcija, četa je izvršila i diverziju u Tekstilnoj tvornici u Oroslavju[3].

Ivan Krkač ubijen je u zasjedi koja ni do danas nije potpuno razjašnjena, - on je u ranim jutarnjim satima 15. svibnja 1942. godine, zajedno sa svojim pratiocem navratio u mlin Ernesta Knausa (svog poznanika) u Martincima (između Zlatar Bistrica i Zlatara), da se odmori od noćnog marša po šumi. Mlin je međutim bio opkoljen, – tako da su ga redarstvenici i ustaše iznenadili, pripucavši sa prozora mlina i na mjestu ubili (u ruci mu je ostala bomba koju nije stigao ni aktivirati).[3][2]

Ivan Krkač proglašen je Narodnim herojem 9. veljače 1952. godine. [3]

Pogledajte i ove stranice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Belinić, Marko. Put kroz život, Biblioteka »Vremeplov«, IP »August Cesarec«, Zagreb, 1985., str. 29., 30., 50., (COBISS.BH);
    Wikicitati „U »Majuru«, poduzeću za čišćenje ulica i kanalizacije, u studenome 1932. godine radnik Ivan Krkač pucao je i ranio direktora »Majura«. … a Krkač mu ispali metak u stražnjicu. I direktor se sruši.”
    ()
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 341. - 343 (Đuro Plemenčić: Ivan Krkač)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Biografija Ivana Krkača na portalu Narodni heroji Jugoslavije, pristupljeno 8. rujna 2010.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]