Zlatar Bistrica

Izvor: Wikipedija
Zlatar Bistrica
Zlatar Bistrica (grb).gif
Zlatar Bistrica na karti Hrvatska
Zlatar Bistrica
Zlatar Bistrica
Zlatar Bistrica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska
Načelnik općine Žarko Miholić
Naselja u sastavu općine Ervenik Zlatarski, Lipovec, Lovrečan, Opasanjek, Veleškovec, Zlatar Bistrica
Površina 25 km2
Stanovništvo (2001.) 2.830
Broj stanovnika
Zlatar-Bistrica, Krapinsko-zagorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Ervenik Zlatarski 132 113 64
Lipovec 224 198 160
Lovrečan 480 405 362
Opasanjek 108 90 82
Veleškovec 294 262 247
Zlatar-Bistrica 1592 1532 1393

Ukupno
[uredi]
2830 2600 2308
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 49247 Zlatar Bistrica
Zlatar Bistrica i Krapina

Zlatar Bistrica je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Zlatar Bistrica je smještena uz desnu obalu rijeke Krapine, u središtu Hrvatskog zagorja. Na prometno frekventnom cestovnom čvoru, pojačanom željezničkom prugom. Susjedne općine su Bedekovčina, Zlatar, Konjščina i Marija Bistrica.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Zlatar Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1084
1342
1455
1799
2126
2416
2605
2665
2599
2610
2584
2552
2598
2670
2830
2600
2308
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zlatar-Bistrica. Od 1857. do 1991. dio podataka sadržan je u gradu Zlataru. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Zlatar Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
347
477
518
670
766
876
899
992
1023
1046
1129
1209
1426
1554
1592
1532
1393
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1953. sadrži podatke za bivša naselja Donji Brestovec, Gornji Brestovec i Grančari koja su tih godina bila odvojeno iskazivana. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinski načelnik od 2009. godine je Žarko Miholić.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Spajanjem zaselaka Donji Brestovec, Gornji Brestovec i Grančari nastala je današnja općina Zlatar Bistrica. Mjesto se uz spomenuta naselja oformilo oko novostvorene željezničke stanice na pruzi Zagreb-Varaždin 1911. godine.

Stanica, a samim time i naselje koje se smjestilo u blizini su ime dobili kombinacijom dva najbliža veća mjesta između kojih se smjestila - Zlataru i Mariji Bistrici, pa otuda i naziv Zlatar Bistrica.

Od 1962. Zlatar Bistrica je najveća općina u Hrvatskom zagorju s otprilike 33,000 stanovnika. Općinsko sjedište se nalazilo u središtu Zlatar Bistrice, a sama općina obuhvaćala je današnje gradove i općine Budinšćinu, Hrašćinu, Konjščinu, Lobor, Mihovljan, Novi Golubovec, Mače, Zlatar i Zlatar Bistricu.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Spomenik Stjepanu Radiću uz Dom kulture u središtu Zlatar Bistrice. Svega 2 km od središta Zlatar Bistrice prema Veleškovcu, nedaleko restorana Purga nalazi se kurija Kallayevih iz 1750-te. Crkva sv. Lovre u Lovrečanu iz 1334-te g. obnovljena krajem 90-tih godina prošlog stoljeća.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • OŠ "Zlatar Bistrica" (www.os-zlatar-bistrica.skole.hr)

Kultura[uredi | uredi kôd]

"Od Mure i Drave do Kupe i Save,
Senje nam nigdo ne zruši,
To zemla je moja, moja domaja,
Tu nam je kaj vu duši"

Ovi stihovi popularnog zagorskog pjevača i skladatelja Ivice Pepelka iz pjesme „Kaj vu duši“ možda najbolje oslikavaju Zlatar Bistricu kao mjesto na pola puta od Mure i Drave do Kupe i Save, kojem je „kaj“ stvarno u duši i to Kulturnoumjetničko društvo „Kaj“, jedan od simbola ovog mjesta.

Zlatar Bistrica, naselje koje je to ime dobilo u prošlom stoljeću kao najprikladnije, radi položaja između Zlatara i Marije Bistrice, najviše je bilo poznato po razvijenoj industriji i obrtništvu. Posljedica je to pozicije na raskrižju frekventnih prometnica i željezničke pruge od Zagreba prema Varaždinu. Teška ratna i poratna vremena učinila su da ta slika o uspješnom gospodarstvu potpuno izblijedi, no ubrzo je Zlatar Bistrica postala poznata po nečem drugom, Kulturnoumjetničkom društvu „Kaj“.

Udruge[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatski crveni križ - Gradsko društvo crvenog križa Zlatar
  • Društvo naša djeca
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo
  • Udruga žena "Zagorska škrinjica"
  • Eko udruga "Lijepa naša"
  • Udruga umirovljenika Zlatar-Bistrica
  • Hrvatska gorska služba spašavanja
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Javor"
  • Lovačka udruga "Šljuka"
  • Udruga vinogradara, vinara i podrumara "Brajda"
  • Udruga vinogradara, vinara i podrumara "Cetin"

Osnovana 13.12.2013.godine, upisana u registar udruga 10.01.2014.godine.

Udruga je uz pomoć donacija članova, sponzora i vodstva općine Zlatar Bistrica kupila zemljište sa objektom i time je postala jedna od prvih vinarskih udruga u KZŽ koja ima u posjedu svoje vlastito zemljište i objekt. U bližoj budućnosti plan udruge je sanacija i uređenje objekta sukladno ciljevima udruge. Nad istim je u 2015.god. izvršen proces parcelizacije te je u tijeku završni upis vlasništva.

  • Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja Zagreb - Lobor
  • Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi"

Šport[uredi | uredi kôd]

Na području općine djeluje nekoliko sportskih udruga.

  • NK Ivančica Zlatar Bistrica
  • Teniski klub "Elcon"
  • Rukometni klub "Zlatar Bistrica" (županijska liga)
  • Ženski rukometni klub "Zlatar Bistrica" (3. hrvatska liga).
  • Aeroklub "Bistrica"
  • Moto klub "Zlatar Bistrica"
  • Biciklistički klub "Zlatar Bistrica"

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Miljenko Brlečić, kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i producent
  • Mladen Jakopec, nekadašnji poduzetnik i nekadašnji član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza
  • Branko Kallay, atletičar i sudionik Olimpijskih igara 1928. u Amsterdamu

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Službene stranice