Jama u Predolcu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jama u Predolcu
Jama-u-Predolcu.jpg
Pogled s ulaza u Jamu u Predolcu
Koordinate: 43°02′47″N 17°39′29″E / 43.04639°N 17.65806°E / 43.04639; 17.65806Koordinate: 43°02′47″N 17°39′29″E / 43.04639°N 17.65806°E / 43.04639; 17.65806
Lokacija u gradu Metkoviću
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Nadmorska visina 11 m/nm
Najniža razina -5 m/nm
Najveća visina 15 m
Dužina 56 m
Približna starost 146-166 milion godina kreda

Jama u Predolcu je jama kod kuće obitelji Vuica u podnožju brda Predolac u gradu Metkoviću.

Povijest[uredi VE | uredi]

Delta Neretve, koja pripada području dinarskog krša, obiluje špiljama, jamama i drugim kraškim pojavama. Jama u Predolcu je najznačajniji speleološki objekt na području doline Neretve i jedan je od najznačajnijih speleološki objekt na području Dalmacije. Najveća vrijednost Jame u predolcu je bogatstvo i raznolikost vodene faune. Jama u Predolcu stanište je dinarskog špiljskog školjkaša (Congerie kusceri) jedinog školjkaša na svijetu koji živi u podzemlju. Congeria kusceri je živi fosil i tercijalni relikt, endem Dinarida i jedini predstavnik svoje skupine koja je bila rasprostranjena u tercijaru, ali su svi njeni srodnici izumrli prije 5 milijuna godina. Dinarski špiljski školjkaš nalazi se na popisu posebno zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, ali i na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Europske unije.[1]

Taj do 2 cm dug školjkaš je zapravo "živi fosil" koji se tijekom geološke prošlosti iz površinskih jezera preselio u kraško podzemlje i tu se prilagodio životu u vječnoj tami. Osim dinarskog špiljskog školjkaša u Jami živi još jedan živi fosil, endem Dinarida mnogočetinjaš (Marifugia cavatica). Na spiljski ulaz koji se nalazi na oko 11 metara nadmorske visine nastavlja se 9 metarski vertikalni pad, do površine slatkovodnog jezera, na sredini kojeg se nalazi mali otok. Zanimljivo je da rijeka Neretva nema direktnu podzemnu vezu s jezerom . Voda dolazi u jamu iz ponora koji se nalaze na rubnim dijelovima Popova polja , a otiče iz jame kroz uske pukotine koje vode do okolnih izvorišta pa se u njoj mogu naći životinje koje inače ne žive u podzemlju npr. jegulja , riječna kozica,te ostala riječna fauna. Dubina jezera iznosi u prosjeku 10,5 m. Unatoč značajnoj podzemnoj fauni i interesantnoj morfologiji, Jama još nije do kraja istražena prvenstveno zbog tehničkih razloga . Zaštita i opstojnost ovog lokaliteta ovisi prvenstveno o načinu i u kojoj mjeri će se hidrotehničji zahvati u Popovu polju ostvarivati , infrastrukturne aktivnosti , način i primjena agrotehničkih mjera na okolnim poljoprivrednim površinama.

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Zanimljivo je da je Jama do nedavno bila poznata samo malom broju stanovnika iako se nalazi u samom gradu Metkoviću. Prva istraživanja jame poduzeli su slovenski biospeleolozi u kolovozu 1965. godine. Oni su u jezeru jame pronašli veliku koloniju dinarskog špiljskog školjkaša. Congerie kusceri je dobila ime upravo po svome pronalazaču, slovenskome malakologu Ljudevitu Kuščeru. Bilo je to važno otkriće jer se radilo o prvom nalazištu živih školjkaša roda Congeria u Hrvatskoj.

Zanimanje za jamu ponovno oživljava od 1993. do 1995. godine, kada jamu djelomično istražuju djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba u sklopu projekta "Biospeleološka i speleološka istraživanja donjeg toka rijeke Neretve".

Edukativni centar "Congeria"[uredi VE | uredi]

Brošura Edukativnog centra "Congeria"

Markica Vuica kroz čije se dvorište pristupa jami neposredno uz nju uredio je edukativni centar "Congeria" u kojem se može upoznati sa svim vrijednostima ovog iznimnog speleološkog objekta ali i podzemlja općenito, pa je ulaz i pristup Jami učinio dostupnim javnosti, a time i turistima. Rezultat svega je aktivna zaštita ovog iznimnog lokaliteta, te otvaranje novog jedinstvenog turističko-edukativnog središte u dolini Neretve, gradu Metkoviću i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.[2]

Edukativni centar "Congeria" omogućuje da posjetitelji mogu upoznati značajke podzemlja i njegovu ulogu za život čovjeka. Centar se sastoji od tri cjeline: u prvoj je obrađeno podzemlje općenito i predstavljeni najznačajniji speleološki objekti na području donjoneretvanskog kraja. Druga cjelina je sama Jama gdje posjetitelj može doživjeti dio podzemlja, a treća cjelina je soba Congerie gdje je moguće vidjeti dio faune jame i glavne značajke cijelog prostora i uživo vidjeti jedinstvenog dinarskog špiljskog školjkaša.

Izvori[uredi VE | uredi]