Jasenica (Mostar, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jasenica
Jasenica na karti BiH
Jasenica
Jasenica
Jasenica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Mostar
Zemljopisne koordinate 43°17′N 17°48′E / 43.29°N 17.80°E / 43.29; 17.80Koordinate: 43°17′N 17°48′E / 43.29°N 17.80°E / 43.29; 17.80
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 2.071
Stara pumpa.jpg
Stara pumpa na vodopadu, Jasenica

Jasenica je naseljeno mjesto u sastavu općine Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Jasenica se nalazi na južnom dijelu Mostara, točnije, između Bačevića i Rodoča i podijeljena je na Gornju i Donju Jasenicu.

Ovo naselje obiluje raznovrsnom poljoprivrednom kulturom koja datira jos iz nekoliko desetljeća unazad. Kroz naselje Jasenica prolazi novi asfaltni put širine 5 metara, kao i elektroenergetska mreža, moderna telefonija, vodoinstalacije i kanali za navodnjavanje poljoprivrednih obradivih površina.

Pored gore navedenih struktura u Jasenici se nalaze suvremena ambulanta, mjesne prostorije, kapelice, crkva (koju često posjećuju Talijani), poznati zvonik, džamija, razni industrijski pogoni, ugostiteljski objekti, poljoprivredni proizvodni objekti (rasadnici, staklenici i sl.) itd. Mještani ovog sela su većinom živjeli od zemljoradnje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Razdoblje do 1991. godine[uredi VE | uredi]

Ovo mjesto je bilo jedno od najvećih u Hercegovini. Jasenica je posjedovala dio Vojarne Helidrom na kojoj se snimio poznati film "Partizanska eskadrila". Jasenica je bila poznata po kulturnim događanjima u domu kulture Jasenica. Na rijeci Jasenici je izgrađeno desetak mostova, pumpa, desetak kilometara kanala za navodnjavanje, dvije velike Elektro postaje. Jaseničani su u svoj razvoj uvrstili nekoliko tvrtki koje su svojim poslovanjem doprinjeli ovom mjestu. Neke od poznatijih osim Aluminijskog kombinata su: plinara, betonara, nekoliko privatnih betonara, bravarskih postrojenja, postrojenja za obradu drveta. Jasenica posjeduje dva groblja koja su rimokatolička što potvrđuje dominaciju hrvatskog stanovništva. Do 1991. godine uz poznati dom kulture je bila otkupna postaja i prodavaonica u državnom vlasništvu. Ova otkupna postaja je otkupljivala sve vrste voća i povrća koje se proizvodilo na ovim obradivim površinama Jasenice.

Razdoblje poslije 1991. godine[uredi VE | uredi]

Ulaskom srpskih rezervista početkom 1991 godine Jasenica je počela doživljavati najveću propast ikad zapamćenu i krajem navedene godine dogodilo se i uništenje čitavog naselja. Srpski rezervisti, vojska i četnici napali su naselje, pobili stanovništvo, zapalili kuće i doveli do pravog pogroma stanovništva. Dogodila se najveća katastrofa u povijesti Jasenice. Sve ovo doprinjelo je da preživjelo hrvatsko kao i ostalo nesrpsko stanovništvo izbjegne u zapadnu Hercegovinu i Hrvatsku. Napadom od strane srpskih agresora na privatne domove i Dom kulture kao i policijsku postaju Jasenica, službeno je počeo rat i agresija na stanovnike Jasenice. Izbjegli su skoro svi mještani osim onih koji su bili stari i koji nisu imali gdje. Dom kulture i policijsku postaju su do zadnjeg trenutka branili preostali policajaci iz rezervnog sastava(a neki su završili i u logoru poslije ). Preživjele stanovnike Jasenice srpska je vojska odvela u koncentracijske logore u istočnoj Hercegovini i Crnoj gori gdje su svakodnevno mučeni, zlostavljani i ubijani. Nakon povlačenja policije i sposobnih momaka za obranu, Jasenica je spaljena do temelja. Jaseničani su osnovali zajedno sa Rodočanima u Međugorju vojnu formaciju koja je oslobodila i obranila uz ostale postojbe HVO-a južne dijelove grada - Rodoč i Jasenicu. Ova vojno obrambena formacija postala je poznata domobranska 9. bojna.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Jasenica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.498 (72,33%) 1.279 (74,44%) 1.026 (84,37%)
Muslimani 453 (21,87%) 313 (18,21%) 179 (14,72%)
Srbi 9 (0,43%) 20 (1,16%) 7 (0,57%)
Jugoslaveni 66 (3,18%) 61 (3,55%) 1 (0,08%)
ostali i nepoznato 45 (2,17%) 45 (2,61%) 3 (0,24%)
ukupno 2.071 1.718 1.216

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkva Gospa od Anđela
    Stara pumpa pokraj vodopada u Jasenici
    Vodopad u Jasenici
  • Stari zvonik
    Stari zvonik je simbol Jaseničkog pučanstva. Zvonik je služio za obavijest kad se dogodi smrtni slučaj, rastjerivanje krupe (grada) umjesto raketa, i oglasavanja jutro, podne i večer. Ovim zvonom dugo godina je upravljala obitelj Marijanović, točnije Pavica Marijanović (pava), i to sve do 2006. godine, kad je ovo zvono prestalo sa radom nakon što je napravljeno novo na crkvi Gospa od anđela. Zvonik je trenutno spomenik kulture ovog mjesta i sjećanja na legendarnu Pavicu Marijanović.
  • Gornje groblje sa kapelicom
    Ovo groblje se nalazi u Gornjoj Jasenici i služi trenutno za ukop pučanstva koje je nastanjeno na ovom dijelu Jasenice.
  • Donje groblje sa kapelicom
    Ovo groblje se nalazi u Donjoj Jasenici i služi trenutno za ukop pučanstva koje je nastanjeno na ovom dijelu Jasenice.
  • Bezdan
    Bezdan je narodno kupalište žitelja Jasenice i Rodoča. Misterija koja se vuče za ovaj izvor Jasenice je taj da do sada nitko nije otkrio dno ovog izvora po čemu je dobio taj naziv Bezdan.
  • Vodopad u Jasenici
    Ovaj vodopad je umjetnog podrijetla i kroz njega protiče višak vode iz Mostarskog Blata. Na vodopadu se izgrađuje mini hidrocentrala koja bi bila poduhvat na ovim prostorima jer se voda koja protiče trebala vraćati pumpama ponovno u Mostarsko blato. Na dnu vodopada se nalazi veliki bazen koji je služio kao kupalište do izgradnje hidrocentrale. Lijevo od vodopada se nalaze pumpe za civilne i vojne svrhe te stara stražara koja se koristila za boravak pumpara i stražara. Na sredini vodopada se nalazi most koji spaja lijevu i desnu stranu brda na kojem se nalazi vodopad Jasenica.

Šport[uredi VE | uredi]

HNK Jasenica

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.