Cim

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Cim
Cim na karti BiH
Cim
Cim
Cim na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Mostar
Zemljopisne koordinate 43°21′00″N 17°47′16″E / 43.3499°N 17.7878°E / 43.3499; 17.7878Koordinate: 43°21′00″N 17°47′16″E / 43.3499°N 17.7878°E / 43.3499; 17.7878
Nadmorska visina 60
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 3.061

Cim je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Cim je prigradsko naselje grada Mostara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Bazilika u Cimu

Na padinama oko Cima nekoliko je pretpovijesnih gradina, uglavnom iz željeznog doba.[2] Na lokaciji Crkvine, na prostoru Cima, tijekom 1966. godine arheološkim istraživanjem otkriveno je da je bilo naseljeno još u rimsko doba. Na blagoj padini otkriveno je naselje iz starog vijeka, u kojem je u kasnoj antici sagrađena bazilika.[2] Iskapanjima su nađeni ostatci starokršćanske bazilike koja je vjerojatno bila sjedištem starokršćanske sarsenterske biskupije (Sarsentensis) koju se spominje još 530. godine. [3]

Franjevačka Župa sv. Ante- Padovanskog Cim[uredi VE | uredi]

Zaštitnik župe u Cimu je sv. Ante Padovanski, a sadašnji župnik je fra Luka Marić. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve-Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Barbare Rudnik, Župa sv. Petra i Pavla i Župa sv. Tome apostola.

Crkva Gospe Snježne na Smrčenjacima[uredi VE | uredi]

U prijetursko vrijeme bila je crkva Sv. Marije od Snijega, odnosno Gospe Snježne, kako je puk govorio, ili Gospe od leda, kako je fra Petar Bakula zapisao. On je opisao njezin izgled, navodeći kako je bila smještena na nekropoli (groblju). Danas joj temelje vjerojatno prekriva prometnica koja je presjekla staro crkveno zemljište na kojemu je groblje Smrčenjaci. U njemu danas stoji crkva, nasljednica one drevne i po položaju i po imenu. Podigli su je fratri iz Franjevačkoga samostana u Mostaru, zajedno s vjerničkim pukom, neposredno uoči Domovinskoga rata, a danas o njoj skrbi Hrvatsko katoličko pogrebno društvo sv. Ante Padovanski iz Mostara. Ta je crkva junak Domovinskoga rata jer je u doba agresije na Mostar, od 1992. do 1995. godine, pod granatama udomljavala brojne obrede krštenja, vjenčanja, prve pričesti i, dakako, slavljenja svete mise te nastave vjeronauka, kada se drugdje nije moglo. To je ujedno i jedina crkva koja danas stoji na mjestu jedne od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. S njezina zvonika vjernike na molitvu poziva zvono, izliveno 1462. odnosno godinu dana prije no je Bosna 'šutke pala pod Turke'. Na njemu piše: 'Bog je ljubav', a u Mostar je pristiglo prije samo nekoliko godina kao dar franjevaca iz njemačkoga Passaua.

HKUD "sv. Ante Cim" Mostar[uredi VE | uredi]

Godine 1872., u njedrima i samostanu franjevaca u Mostaru, niklo je i stasalo Društvo sv. Ante u Mostaru. Brižno je njegovano i raslo, u različitim okolnostima i vremenskim razdobljima, plodove donosilo, sve do potkraj II. svjetskog rata kad je njegov rast zaustavljen.

- Godine 1993., na tom drevnom stablu Društva sv. Ante u Mostaru, od preživjelih grana i ogranaka, oblikovala se nova grana pravno ustrojena, s mladim izbojcima i grančicama, pod imenom HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANTE – CIM iz Mostara. Pod tim imenom Društvo je oblikovalo brojne sekcije i skupine djece, mladih i odraslih.

- HKUD SV. ANTE – CIM MOSTAR njeguje i čuva tradicionalno kulturno blago hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, nošnje i glazbala, kao i folklor susjednih nam država i naroda. Skoro na svim Smotrama folklora Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, te diljem inozemnih prostora gdje su sve nastupali, ovo je Društvo bilo zamijećeno jer sobom donosi ljepotu, vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvaralaštva. Redovito nastupa na smotrama folklora, proslavama, blagdanima i svetkovinama, te u posebnim prigodama. Društvo ima svoja dva prepoznatljiva koncerta. Prvi je 12. lipnja u povodu DANA PROSLAVE SV. ANTE U CIMU, a drugi je u prosincu pod nazivom GRADU S LJUBAVLJU kojeg upriličuje u Hrvatskome Domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru za cjelokupno pučanstvo grada Mostara.

- U posebno lijepom sjećanju drži svoje nastupe po Hrvatskoj, na Vinkovačkim jesenima, Zagrebačkoj dvorani Lisinski, potom na gostovanjima u drugim gradovima, te gostovanja u Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Srbiji, Makedoniji i drugdje…

Rad društva obuhvaća sve uzraste, počevši od najmlađih školaraca i školarki, potom mladih srednjoškolskog uzrasta, studentskog uzrasta, kao i onih starijih koji vjerno čuvaju izvorni narodni folklor našeg kraja i naroda.

- Koreograf našeg ansambla i umjetnički voditelj je gosp. Goran Juričić, koji se može podičiti sa svojih 45 godina amaterskog kulturno umjetničkog rada, iskustvom koje stjecao u mnogim društvima i od svojih je ranih godina vezan uz folklor. Umjetnički je voditelj i koreograf našeg Društva od njegova ustroja 1993. godine. Aktualni predsjednik Društva je Budimir Bošnjak, a potpredsjednik Marinko Jurić.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Cim
godina popisa 1991. [4] 1981. 1971.
Hrvati 3.054 (96,40%) 2.333 (95,03%) 1.657 (98,39%)
Srbi 19 (0,59%) 11 (0,44%) 7 (0,41%)
Muslimani 18 (0,56%) 11 (0,44%) 10 (0,59%)
Jugoslaveni 55 (1,73%) 93 (3,78%) 0
ostali i nepoznato 22 (0,69%) 7 (0,28%) 10 (0,59%)
ukupno 3.168 2.455 1.684

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Cim
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 3.013 (98,43%)
Bošnjaci 11 (0,36%)
Srbi 6 (0,20%)
ostali i nepoznato 31 (1,01%)
ukupno 3.061

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. lipnja 2019.
  2. 2,0 2,1 (boš.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju arheološkog područja - kasnoantičke bazilike u Cimu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 20. siječnja 2004. (pristupljeno 24. kolovoza 2017.)
  3. Mostarske crkve prije turske okupacije, hercegovina.info, preuzeto 1. siječnja 2014.
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Cim koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.