Jasna Horvat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jasna Horvat
Jasna Horvat2.jpg
Jasna Horvat 2018.
Rođenje Osijek, 27. prosinca 1966.
Zanimanje književnica, teoretičarka kulture
Nacionalnost Hrvatica
Period pisanja 2002. -
Književne vrste proza, poezija, eseji, putopisi, znanstvene studije
Važnija djela
Nagrade

Službena stranica

Portal o životopisima

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao oulipovski narativ i srodna je nastojanjima skupine Oulipo.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.

Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije. Osnivačica je i potpredsjednica Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.

Književnički rad[uredi | uredi kôd]

Jasna Horvat na Odsjeku za matematiku Sveučilišta u Ljubljani
Jasna Horvat na predstavljanju romana Auron u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Članica je Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti,[4] Matice hrvatske, Hrvatskog statističkog društva.
Instituta Andizet.

Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismu potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot i Vilijun upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom,[5][6] a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju oulipovskim narativima.[8]
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun, Atanor i OSvojski ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je potrebno koristiti pametni telefon kako bi se u potpunosi otčitao teksta premrežen QR kodovima.

Jasna Horvat 2015.

Od 2012. godine do 2018. bila je članicom povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9] Hrvatsku književnost predstavljala je na inauguracijskom EU-Kina književnom festivalu koji se u studenom 2017. godine održavao u Pekingu i Chengduu. Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

  • Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
  • Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
  • Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)
  • FUL KULTURNO: nagrada Superbrendsa za najbolje brendirani niskobužetni projekt u kulturi - za Hepening Vilijun (2018.)
  • Nagrada "Josip i Ivan Kozarac" za roman Osvojski (2019.) koji je proglašen najboljim proznim djelom - knjigom godine
  • Nagrada "Simply the best" u kategoriji Osoba godine (2021.) za inovativan doprinos turističkoj djelatnosti, a ostvaren književnim tekstovima[11]
  • Državna nagrada "Ivan Filipović" za 2020. godinu u području visokoga školstva[12]


Objavljena djela[uredi | uredi kôd]

(popis nepotpun)

Eseji i studije[uredi | uredi kôd]

(popis nepotpun)

  • Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[34]
  • Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[35]
  • ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[36]
  • Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[37]
  • Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[38]
  • Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[39]
  • Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[40]
  • Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[41]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Jasna Horvat
 U ovom članku treba naslovima dopuniti internetske adrese.
Vanjske internetske stranice treba napisati tako da ne sadrže samo golu internetsku adresu (URL), nego neka sadrži i naslov glavne stranice i naslov podstranice. Poželjno je navesti autora stranice i nadnevak kad se pristupilo stranicama.
  1. ↑ http://www.efos.unios.hr/jhorvat/
  2. ↑ Pregled po CROSBI profilu: Jasna Horvat (CROSBI Profil: 13953, MBZ: 174705, ORCID: 0000-0001-9665-1470) - CROSBI. www.bib.irb.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  3. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. prosinca 2011. Pristupljeno 19. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ↑ HIDK. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  5. ↑ http://www.jasnahorvat.com
  6. ↑ http://www.facebook.com/pages/Jasna-Horvat/155460337852209
  7. ↑ http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
  8. ↑ Jasna Horvat | Faculty of Economics in Osijek, University of Josip Juraj Strossmayer - Academia.edu. efos.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  9. ↑ Greška - Glas Slavonije. www.glas-slavonije.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  10. ↑ a b Horvat, Jasna, Mijoč, Josipa i Zrnić, Ana (2018.): Ars Andizetum. Urednici: Sanda Katavić-Čaušić i Dora Radl Ćućić. Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji: Osijek.
  11. ↑ https://akademija-art.hr/2021/11/28/osjecka-profesorica-jasna-horvat-dobitnica-je-nagrade-simply-the-best-2020/
  12. ↑ https://mzo.gov.hr/vijesti/odluka-o-dodjeli-nagrade-ivan-filipovic-za-2020-godinu/4654
  13. ↑ https://www.andizet.hr/ars-meandrum/
  14. ↑ https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2021/09/ars-igrum-2021.pdf
  15. ↑ https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2021/05/JH-AZ-2020-english-online.pdf
  16. ↑ https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ars-Eugenium-hrvatski-web.pdf
  17. ↑ Dodir svakodnevice i vilinskoga svijeta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  18. ↑ Zlatna geometrija teksta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  19. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2012. Pristupljeno 20. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  20. ↑ http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
  21. ↑ http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf[neaktivna poveznica]
  22. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 6. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  23. ↑ Fantasy Hrvatska  Inačica izvorne stranice arhivirana 14. lipnja 2011. Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  24. ↑ Buljubašić, Ivana. 2014. A Conceptual Mnemotope of Osijek in Jasna Horvat's Bizarij. Culture/Култура - International Journal for Cultural Researches. 7: 71–82 – preko academia.edu
  25. ↑ http://www.matica.hr/vijenac/421/Fantazmagorija%20%28po%29vezanosti/
  26. ↑ http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
  27. ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
  28. ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
  29. ↑ I. Vrkljan - J. Horvat : Pismo u pismu. mvinfo.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  30. ↑ Horvat, Jasna. 2005. Alemperkina kazivanja journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  31. ↑ Matica hrvatska - Kolo 4, 2005. - Amalgamirani mitovi. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  32. ↑ Alemperkina Kazivanja Research Papers - Academia.edu. www.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  33. ↑ http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1  Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2011. The White Ravens
  34. ↑ Horvat, Jasna; Tomašević, Nives; Lendić, Slaven. 2009. Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga. Libellarium : časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti. 2 (2): 161–180. ISSN 1846-8527
  35. ↑ Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze (Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti)
  36. ↑ http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf[neaktivna poveznica]
  37. ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
  38. ↑ Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2009. Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić. Riječ. 15 (4): 182–206
  39. ↑ Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2011. Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije. Fluminensia : časopis za filološka istraživanja. God. 23 (Br. 1.): 87–99
  40. ↑ Horvat, Jasna; Tomašević, Nives. 2010. Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az. Sveti Naum Ohridski i slovenskata duhovna, kulturna i pismena tradicija: 197
  41. ↑ Mijoč, Josipa; Horniš, Marija; Tomašević, Nives; Horvat, Jasna. 2010. Book as a Souvenir: Partnership between Tourism Potentials, Cultural Identity Promotion and Publisher's Profits. 3rd International Scientific Conference: Tourism and Quality of Life (engleski): 296

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jasna_Horvat&oldid=6466677"