Jasna Horvat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jasna Horvat
Jasna-Horvat-2015.jpg
Jasna Horvat 2015.
Rođenje Osijek, 27. prosinca 1966.
Zanimanje književnica, teoretičarka kulture
Nacionalnost Hrvatica

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao (post)oulipovski narativ i ubraja se u kategoriju Oulipo+.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.

Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije.

Književnički rad[uredi VE | uredi]

Jasna Horvat na predstavljanju romana Auron u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Članica je dviju inozemnih strukovnih udruga: SCBWI - The Society of Children's Book Writers and Illustrators i AWP The Association of Writers & Writing Programs, te Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti[4] i Matice hrvatske.

Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branko Mihaljević, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branko Mihaljević u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismo (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani AZ (Naklada Ljevak, 2009.), Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.), Auron (Naklada Ljevak, 2011.), Vilikon (Naklada Ljevak, 2012), Alikvot (Algoritam, 2014.) i Vilijun (Naklada Ljeva, 2016.) upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila (Matica hrvatska, 2002.), Alemperkina kazivanja (Naklada Ljevak, 2005.) i Krijesnici (Algoritam, 2009.) - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom [5] [6], a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju (post)oulipovskim narativima[8] i ubrajaju u kategoriju Oulipo+.
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun i Atanor ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je za potpuno otčitavanje teksta potrebno koristiti pametni telefon i čitač QR kodova.
Od 2012. godine članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
  • Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
  • Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)

Objavljena djela[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

Eseji i studije[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

  • Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[27]
  • Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[28]
  • ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[29]
  • Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[30]
  • Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[31]
  • Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[32]
  • Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[33]
  • Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[34]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.efos.unios.hr/jhorvat/
  2. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=174705
  3. http://www.dhk.hr/Novosti.aspx
  4. [http://www.hidk.hr
  5. http://www.jasnahorvat.com
  6. http://www.facebook.com/pages/Jasna-Horvat/155460337852209
  7. http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
  8. http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij
  9. http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=156869
  10. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac503.nsf/AllWebDocs/Dodir_svakodnevice_i_vilinskoga_svijeta
  11. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac463.nsf/AllWebDocs/Zlatna_geometrija_teksta
  12. http://www.jutarnji.hr/jasna-horvat----auron---krada-aureole-svetog-marka-u-inteligentnoj-slikovnici-za-odrasle/1015880/
  13. http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
  14. http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf
  15. http://hrcak.srce.hr/77975
  16. Fantasy Hrvatska Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  17. http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij s dopusnicom
  18. http://www.matica.hr/vijenac/421/Fantazmagorija%20%28po%29vezanosti/
  19. http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
  20. http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
  21. http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
  22. http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=2437
  23. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=611893
  24. http://www.matica.hr/kolo/298/Amalgamirani%20mitovi/
  25. http://www.academia.edu/Documents/in/Alemperkina_Kazivanja
  26. http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1 The White Ravens
  27. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100186
  28. http://www.hidk.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=144:intenzitet-prenesena-iskustva-u-stvaranju-akademske-proze&catid=39:recenzije-i-prikazi&Itemid=55
  29. http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf
  30. http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
  31. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=431485
  32. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=525087
  33. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=516017
  34. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=484170

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]