Jasna Horvat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jasna Horvat
Jasna Horvat2.jpg
Jasna Horvat 2018.
Rođenje Osijek, 27. prosinca 1966.
Zanimanje književnica, teoretičarka kulture
Nacionalnost Hrvatica
Period pisanja 2002. -
Književne vrste proza, poezija, eseji, putopisi, znanstvene studije
Nagrade

Službena stranica

Portal o životopisima

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao oulipovski narativ i srodna je nastojanjima skupine Oulipo.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.

Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije. Osnivačica je i potpredsjednica Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.

Književnički rad[uredi | uredi kôd]

Jasna Horvat na Odsjeku za matematiku Sveučilišta u Ljubljani
Jasna Horvat na predstavljanju romana Auron u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Članica je Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti,[4] Matice hrvatske, Hrvatskog statističkog društva.
Instituta Andizet.

Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismu potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot i Vilijun upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom,[5][6] a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju oulipovskim narativima.[8]
Nakon romana
Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun, Atanor i OSvojski ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je potrebno koristiti pametni telefon kako bi se u potpunosi otčitao teksta premrežen QR kodovima.

Jasna Horvat 2015.

Od 2012. godine do 2018. bila je članicom povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9] Hrvatsku književnost predstavljala je na inauguracijskom EU-Kina književnom festivalu koji se u studenom 2017. godine održavao u Pekingu i Chengduu. Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

  • Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
  • Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
  • Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)
  • FUL KULTURNO: nagrada Superbrendsa za najbolje brendirani niskobužetni projekt u kulturi - za Hepening Vilijun (2018.)
  • Nagrada "Josip i Ivan Kozarac" za roman Osvojski (2019.) koji je proglašen najboljim proznim djelom - knjigom godine
  • Nagrada "Simply the best" u kategoriji Osoba godine (2021.) za inovativan doprinos turističkoj djelatnosti, a ostvaren književnim tekstovima[11]
  • Državna nagrada "Ivan Filipović" za 2020. godinu u području visokoga školstva[12]


Objavljena djela[uredi | uredi kôd]

(popis nepotpun)

Eseji i studije[uredi | uredi kôd]

(popis nepotpun)

  • Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[34]
  • Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[35]
  • ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[36]
  • Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[37]
  • Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[38]
  • Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[39]
  • Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[40]
  • Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[41]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.efos.unios.hr/jhorvat/
  2. Pregled po CROSBI profilu: Jasna Horvat (CROSBI Profil: 13953, MBZ: 174705, ORCID: 0000-0001-9665-1470) - CROSBI. www.bib.irb.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. prosinca 2011. Pristupljeno 19. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. HIDK. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  5. http://www.jasnahorvat.com
  6. http://www.facebook.com/pages/Jasna-Horvat/155460337852209
  7. http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
  8. Jasna Horvat | Faculty of Economics in Osijek, University of Josip Juraj Strossmayer - Academia.edu. efos.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  9. Greška - Glas Slavonije. www.glas-slavonije.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  10. a b Horvat, Jasna, Mijoč, Josipa i Zrnić, Ana (2018.): Ars Andizetum. Urednici: Sanda Katavić-Čaušić i Dora Radl Ćućić. Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji: Osijek.
  11. https://akademija-art.hr/2021/11/28/osjecka-profesorica-jasna-horvat-dobitnica-je-nagrade-simply-the-best-2020/
  12. https://mzo.gov.hr/vijesti/odluka-o-dodjeli-nagrade-ivan-filipovic-za-2020-godinu/4654
  13. https://www.andizet.hr/ars-meandrum/
  14. https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2021/09/ars-igrum-2021.pdf
  15. https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2021/05/JH-AZ-2020-english-online.pdf
  16. https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ars-Eugenium-hrvatski-web.pdf
  17. Dodir svakodnevice i vilinskoga svijeta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  18. Zlatna geometrija teksta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  19. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2012. Pristupljeno 20. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  20. http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
  21. http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf[neaktivna poveznica]
  22. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 6. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  23. Fantasy HrvatskaInačica izvorne stranice arhivirana 14. lipnja 2011. Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  24. Buljubašić, Ivana. 2014. A Conceptual Mnemotope of Osijek in Jasna Horvat's Bizarij. Culture/Култура - International Journal for Cultural Researches. 7: 71–82 – preko academia.edu
  25. http://www.matica.hr/vijenac/421/Fantazmagorija%20%28po%29vezanosti/
  26. http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
  27. http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
  28. http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
  29. I. Vrkljan - J. Horvat : Pismo u pismu. mvinfo.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  30. Horvat, Jasna. 2005. Alemperkina kazivanja journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  31. Matica hrvatska - Kolo 4, 2005. - Amalgamirani mitovi. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  32. Alemperkina Kazivanja Research Papers - Academia.edu. www.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  33. http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2011. The White Ravens
  34. Horvat, Jasna; Tomašević, Nives; Lendić, Slaven. 2009. Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga. Libellarium : časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti. 2 (2): 161–180. ISSN 1846-8527
  35. Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze (Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti)
  36. http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf[neaktivna poveznica]
  37. http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
  38. Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2009. Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić. Riječ. 15 (4): 182–206
  39. Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2011. Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije. Fluminensia : časopis za filološka istraživanja. God. 23 (Br. 1.): 87–99
  40. Horvat, Jasna; Tomašević, Nives. 2010. Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az. Sveti Naum Ohridski i slovenskata duhovna, kulturna i pismena tradicija: 197
  41. Mijoč, Josipa; Horniš, Marija; Tomašević, Nives; Horvat, Jasna. 2010. Book as a Souvenir: Partnership between Tourism Potentials, Cultural Identity Promotion and Publisher's Profits. 3rd International Scientific Conference: Tourism and Quality of Life (engleski): 296

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]