Jasna Horvat

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Jasna Horvat
Jasna Horvat2.jpg
Jasna Horvat 2018.
Rođenje Osijek, 27. prosinca 1966.
Zanimanje književnica, teoretičarka kulture
Nacionalnost Hrvatica

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao (post)oulipovski narativ i ubraja se u kategoriju Oulipo+.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.

Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije.

Književnički rad[uredi VE | uredi]

Jasna Horvat na predstavljanju romana Auron u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Članica je dviju inozemnih strukovnih udruga: SCBWI - The Society of Children's Book Writers and Illustrators i AWP The Association of Writers & Writing Programs, te Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti[4] i Matice hrvatske.

Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branko Mihaljević, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branko Mihaljević u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismo (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani AZ (Naklada Ljevak, 2009.), Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.), Auron (Naklada Ljevak, 2011.), Vilikon (Naklada Ljevak, 2012), Alikvot (Algoritam, 2014.) i Vilijun (Naklada Ljeva, 2016.) upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila (Matica hrvatska, 2002.), Alemperkina kazivanja (Naklada Ljevak, 2005.) i Krijesnici (Algoritam, 2009.) - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom [5] [6], a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju (post)oulipovskim narativima[8] i ubrajaju u kategoriju Oulipo+.
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun i Atanor ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je za potpuno otčitavanje teksta potrebno koristiti pametni telefon i čitač QR kodova.

Jasna Horvat 2015.

Od 2012. godine članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9]

Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10] [11]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
  • Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
  • Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)

Objavljena djela[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

Eseji i studije[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

  • Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[31]
  • Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[32]
  • ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[33]
  • Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[34]
  • Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[35]
  • Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[36]
  • Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[37]
  • Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[38]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.efos.unios.hr/jhorvat/
  2. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=174705
  3. http://www.dhk.hr/Novosti.aspx
  4. [http://www.hidk.hr
  5. http://www.jasnahorvat.com
  6. http://www.facebook.com/pages/Jasna-Horvat/155460337852209
  7. http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
  8. http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij
  9. http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=156869
  10. http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2017/12/ArsAndizetum_HR-1.pdf
  11. http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2018/04/ArsAndizetum_ENG-1.pdf
  12. http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2017/12/ArsAndizetum_HR-1.pdf
  13. http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2018/04/ArsAndizetum_ENG-1.pdf
  14. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac503.nsf/AllWebDocs/Dodir_svakodnevice_i_vilinskoga_svijeta
  15. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac463.nsf/AllWebDocs/Zlatna_geometrija_teksta
  16. http://www.jutarnji.hr/jasna-horvat----auron---krada-aureole-svetog-marka-u-inteligentnoj-slikovnici-za-odrasle/1015880/
  17. http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
  18. http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf
  19. http://hrcak.srce.hr/77975
  20. Fantasy Hrvatska Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  21. http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij s dopusnicom
  22. http://www.matica.hr/vijenac/421/Fantazmagorija%20%28po%29vezanosti/
  23. http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
  24. http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
  25. http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
  26. http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=2437
  27. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=611893
  28. http://www.matica.hr/kolo/298/Amalgamirani%20mitovi/
  29. http://www.academia.edu/Documents/in/Alemperkina_Kazivanja
  30. http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1 The White Ravens
  31. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100186
  32. http://www.hidk.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=144:intenzitet-prenesena-iskustva-u-stvaranju-akademske-proze&catid=39:recenzije-i-prikazi&Itemid=55
  33. http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf
  34. http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
  35. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=431485
  36. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=525087
  37. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=516017
  38. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=484170

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]