Dani Josipa i Ivana Kozarca
(Preusmjereno s Nagrada Josip i Ivan Kozarac)
Dani Josipa i Ivana Kozarca je hrvatska tradicijska kulturna manifestacija u Vinkovcima, posvećena hrvatskim književnicima, Josipu (Vinkovci, 1858. - Koprivnica, 1906.) i Ivanu Kozarcu (Vinkovci, 1885. – 1910.). Na manifestaciji sudjeluju književnici i književni znanstvenici iz cijele Hrvatske.
Manifestaciju su osnovali Društvo hrvatskih književnika, Slavonska naklada Privlačica, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vinkovci i Hrvatske šume, a radi radi proučavanja, promicanja i vrednovanja književnih opusa zavičajnih književnika.[1] Manifestacija u programu ima književnu i znanstvenu priredbu "Žive kapitale" gdje književnici posjećuju škole i učenicima čitaju svoja djela i razgovaraju o književnosti te pjesničke večeri. Dani tradicijski završavaju "Jutrom poezije" i čitanjem pjesama vinkovačkih pjesnika[2] te edukativno-stručni izlet u Hrvatske šume. Manifestacija je svake godine posvećena jednom ili više hrvatskih književnika.[3]
Nagrada „Josip i Ivan Kozarac“[uredi | uredi kôd]
1995.[uredi | uredi kôd]
- Anto Gardaš - za životno djelo
- Nada Prkačin „Povratak Luke Jurića“ – za najbolje prozno djelo - knjigu godine
- Kornelija Pandžić „Čuvar praga“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
1996.[uredi | uredi kôd]
- Pavao Pavličić – za životno djelo
- Vlado Andrilović „Tiha soba“ – za najbolje prozno djelo - knjigu godine
- Tvrtko Vuković „Slijeganje ramenima“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
1997.[uredi | uredi kôd]
- Ivo Balentović – za životno djelo
- Julijana Matanović „Zašto sam vam lagala“–za najbolje prozno djelo – knjiga godine[4]
- Krešimir Pintarić „Tour de forse“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
1998.[uredi | uredi kôd]
- Miroslav S. Mađer – za životno djelo
- Josip Cvenić „Kainov pečat“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Helena Sablić Tomić „Montaža citatnih atrakcija“ – za znanstveno djelo
- Antun Smajić „Ja, mediokritet“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
1999.[uredi | uredi kôd]
- Zlatko Tomičić – za životno djelo
- Stjepan Tomaš „Emigranti“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Marijana Radmilović „Portret nepoznatih žena“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
2000.[uredi | uredi kôd]
- Dragutin Tadijanović – za životno djelo
- Josip Novaković „Grimizne usne“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Antonija Bogner Šaban „Zaustavljeni trenuci glume“ – za znanstveno djelo
- Stanko Andrić „Čudesa svetog Ivana Kapistrana“ – za znanstveno djelo
- Dražen Stojičić „Zabranjeno područje“ – za najbolju prvu knjigu mladih autora
2001.[uredi | uredi kôd]
- Dubravko Jelčić – za životno djelo
- Pavao Pavličić „Pasijans“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Stjepan Damjanović „Filološki razgovori“ – za znanstveno djelo
- Lujo Medvidović „Radost raskovanih ruku“ – Povelja uspješnosti
- Gordan Nuhamović „Liga za opstanak“ – Povelja uspješnosti
2002.[uredi | uredi kôd]
- Vladimir Rem – za životno djelo
- Dubravko Jelčić i „Školska knjiga Zagreb“ „Hrvatski književni romantizam“ – za znanstveno djelo
- Ivana Šojat „Šamšiel“ – Povelja uspješnosti
- Pavao Petričević „Križevi i ruže“ – Povelja uspješnosti
2003.[uredi | uredi kôd]
- Branimir Bošnjak - za životno djelo
- Krešimir Nemec „Povijest hrvatskoga romana od 1945. do 2000. godine“ – za znanstveno djelo
- Helena Sablić Tomić i Goran Rem „Slavonski tekst hrvatske književnosti“ – za znanstveno djelo
- Franjo Plavšić „Gospod nas jedini nije zaboravio“ – Povelja uspješnosti
2004.[uredi | uredi kôd]
- Katica Čorkalo Jemrić – za životno djelo
- Miroslav S. Mađer „Lirski susret“ - za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Zoran Lazić „Ljeto u gradu“ – Povelja uspješnosti
2005.[uredi | uredi kôd]
- Stanislav Marijanović – za životno djelo
- Stjepan Tomaš „Guslač od marcipana“ - za najbolje prozno djelo - knjigu godine
2006.[uredi | uredi kôd]
- Tito Bilopavlović – za životno djelo
- Kazimir Klarić „Godina nemilosrđa“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Ivan Kiefer Helin „Moj vukovarski maskaron“ – Povelja uspješnosti
- Mato Kovandžić „Gdje raspela oplakuju ljude“ – Povelja uspješnosti
2007.[uredi | uredi kôd]
- Vlado Andrilović – za životno djelo
- Vladimir Rem „Krug oko baštine“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Antun Toni Bartek „Pjesme koje vole djecu“ – Povelja uspješnosti
- Adam Rajzl „Ljubav pod kišobranom“ – Povelja uspješnosti
2008.[uredi | uredi kôd]
- Kazimir Klarić – za životno djelo
- Katica Čorklao Jemrić „Slavonica 3“ – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Julijana Adamović „Kako su nas ukrali Ciganima“ – Povelja uspješnosti
- Božica Zoko „Crveno nebo“ – Povelja uspješnosti
2009.[uredi | uredi kôd]
- Branko Hribar – za životno djelo
- Anica Bilić „Književni i kazališni rad Joze Ivakića“ – za najbolje prozno djelo – knjiga godine
- Adam Rajzl „Zvonik Eve Šimunove“ – Povelja uspješnosti
- Mirko Adžaga „Vatrene ulice“ – Povelja uspješnosti
2010.[uredi | uredi kôd]
- Stjepan Babić – za životno djelo[5]
- Bože Mimica „Slavonija od antike do 20. st.“ i „Slavonija u 20. st.“ – za knjigu godine – znanost
- Ivana Šojat „Unterstadt“ – za najbolje prozno djelo -– knjigu godine
- Ivana Simić Bodrožić „Hotel Zagorje“ – Povelja uspješnosti
- Zoran Malkoč „Groblje manjih careva“ – Povelja uspješnosti
2011.[uredi | uredi kôd]
- Stjepan Damjanović – za životno djelo
- Goran Rem „Poetika buke“ – antologija slavonskog ratnog pisma – za knjigu godine - znanost
- Franjo Nagulov „Knjiga izlaska“ – Povelja uspješnosti
2012.[uredi | uredi kôd]
Manifestacija je bila posvećena Slavku Mađeru i Bori Pavloviću.[3]
- Bogdan Mesinger - za životno djelo[3]
- Tomislav Šovagović "Rudnik čvaraka" – za najbolje prozno djelo - knjigu godine[3]
- Davor Ivankovac "Rezanje magle" – Povelja uspješnosti[3]
2013.[uredi | uredi kôd]
11. listopada 2013. u sklopu 19. dana Josipa i Ivana Kozarca dodijeljene su nagrade.[6]
- Lujo Medvidović - za životno djelo (postumno; Medvidović je ubijen početkom 2013.)
- Delimir Rešici „Dronjci na hrpi", podnaslova „Mala emocionalna svaštalica" – za najbolje prozno djelo - knjigu godine
- Marica Liović „Od euforije do zaborava" u kojoj se znanstveno bavi nepoznatim dramama Josipa Kosora - Povelja uspješnosti
2014.[uredi | uredi kôd]
25. listopada u sklopu 20. dana dodijeljene su nagrade.[7][4]
- Marko Samardžija - nagrada za životno djelo[7][4]
- Julijana Matanović „I na početku i na kraju bijaše kava"- za najbolje prozno djelo - knjigu godine[7][4]
- Stjepan Damjanović „Novi filološki prinosi" – za knjigu godine - znanost[7][4]
- Milica Lukić i Vera Blažević Krežić „Divanimo, dakle postojimo" - Povelja uspješnosti[7][4]
2015.[uredi | uredi kôd]
23. listopada 2015. godine u sklopu 21. dana Josipa i Ivana Kozarca dodijeljene su nagrade za životno djelo, knjigu godine i znanstvenu knjigu godine. Prosudbeno povjerenstvo koje je odlučivalo o nagradama bilo je u sastavu: književnik Božidar Petrač, književnik i sveučilišni profesor Goran Rem te producent i direktor Slavonske naklade Privlačica Martin Grgurovac.[1]
- Krešimir Nemec, akademik, nagrada za životno djelo, za ukupni književnopovijesni i književnoznanstveni rad[1]
- Pavao Pavličić „Tri petka u travnju" – za najbolje prozno djelo – knjigu godine[1]
- Sanja Jukić „Medijska lica subjekta" – za knjigu godine – znanost[1]
- Tanja Belobrajdić „Crni kaput" – Povelja uspješnosti za roman s tematikom Domovinskoga rata[1]
2016.[uredi | uredi kôd]
Predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije bio je Goran Rem.[2]
- Dubravka Oraić-Tolić - nagrada za životno djelo; po ocjeni predsjednika, nagradu je zaslužila još 1980., 1990. i 1992.[2]
- Luka Bekavac „Policijski sat" – za najbolje prozno djelo - knjigu godine[2]
- Krešimir Bagić „Uvod u suvremenu hrvatsku književnosti 1970. – 2010." – za knjigu godine – znanost[2]
- Ljubica Biljan „Jakobov san" – Povelja uspješnosti[2]
2017.[uredi | uredi kôd]
Predsjednik Organizacijskog odbora 23. Dana Josipa i Ivana Kozarca bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske Đuro Vidmarović, a članovi su bili sveučilišni profesor iz Osijeka Goran Rem te organizator i domaćin manifestacije Martin Grgurovac.
- Jasna Melvinger - nagrada za životno djelo
- Nikola Đuretić „Posljednja predaja" – za najbolje prozno djelo – knjigu godine
- Helena Sablić Tomić „U Osječkom Nutarnjem gradu" – za knjigu godine - znanost
- Julijana Adamović, Tanja Belobrajdić, Mateja Jurčević, Đurđica Stuhlreiter, Ružica Pšihistal – Povelja uspješnosti
2018.[uredi | uredi kôd]
Predsjednik Organizacijskog odbora 24. Dana Josipa i Ivana Kozarca bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske Đuro Vidmarović.
- Josip Užarević – za životno djelo
- Dubravka Oraić-Tolić „Doživljaji Karla Malog" – za najbolje prozno djelo - knjigu godine
- Pavao Pavličić „Nav i raj" – za knjigu godine – znanost
- Antun Toni Bartek „Male riječi koje rastu" – Povelja uspješnosti
- Franjo Džakula „San o zelenom oku" – Povelja uspješnosti za poeziju
- Ivan Trojan „Malo pa ništa" – Povelja uspješnosti u području književne znanosti
- Krešimir MIćanović „Varijacije na temelju jezika i varijanata" – Povelja uspješnosti u području jezične znanosti
2019.[uredi | uredi kôd]
Predsjednik Organizacijskog odbora 25. Dana Josipa i Ivana Kozarca bila je akademkinja Dubravka Oraić-Tolić.
- Ljubica Kolarić-Dumić – za životno djelo
- Jasna Horvat – roman „OSvojski" – za najbolje prozno djelo - knjigu godine
- Ivana Buljubašić Srb – znanstvena knjiga „OULIPO i književnost ograničenja" – za knjigu godine - znanost
- Dubravka Brezak-Stamać „O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku" – Povelja uspješnosti u području književne znanosti
- Vlasta Markasović „Sonetist Antun Gustav Matoš” – Povelja uspješnosti u području književne znanosti
- Adam Rajzl „Malo pa ništa" – Povelja uspješnosti za knjigu u području književnosti
- Denis Ćosić „Neonski Bog mržnje" – Povelja uspješnosti za prvoobjavljenu knjigu
2020.[uredi | uredi kôd]
26. Dani Josipa i Ivana Kozarca
- Antonija Bogner-Šaban – za životno djelo
2021.[uredi | uredi kôd]
27. Dani Josipa i Ivana Kozarca
- Miro Gavran – za životno djelo
2022.[uredi | uredi kôd]
28. Dani Josipa i Ivana Kozarca
- Julijana Matanović – za životno djelo
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f (): Dodijeljene nagrade „Josip i Ivan Kozarac“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. srpnja 2016. (Wayback Machine), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 26. listopada 2015. Pristupljeno 26. listopada 2016.
- ↑ a b c d e f HINA, L.V.: Na Danima Josipa i Ivana Kozarca nagrada za životno djelo Dubravki Oraić-Tolić, culturenet.hr, 24. listopada 2016. Pristupljeno 26. listopada 2016.
- ↑ a b c d e Glas Slavonije, I.P.: 18. dani Josipa i Ivana Kozarca, culturenet.hr, 11. listopada 2012. Pristupljeno 26. listopada 2016.
- ↑ a b c d e f Marija Petrinović/HINA: Dani Josipa i Ivana Kozarca Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine), Radio Osijek, 24. listopada 2014. Pristupljeno 26. listopada 2016.
- ↑ 16. dani Josipa i Ivana Kozarca, culturenet.hr, pristupljeno 10. kolovoza 2015.
- ↑ (): 19. dani Josipa i Ivana Kozarca Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. rujna 2020. (Wayback Machine), HRT, 11. listopada 2013. Pristupljeno 26. listopada 2016.
- ↑ a b c d e sk/h: Završili 20. dani Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine), direktno.hr (v. sliku u članku), 25. listopada 2014. Pristupljeno 26. listopada 2016.
Nedovršeni članak Dani Josipa i Ivana Kozarca koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.