Kaštelir
| Kaštelir | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Istarska |
| Općina/grad | Kaštelir-Labinci |
| Površina[1] | 1 km2 |
| Visina | 220 mnm |
| Koordinate | 45°18′11″N 13°41′06″E / 45.303°N 13.685°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 305 |
| – gustoća | 305 st./km2 |
| Poštanski broj | 52464 Kaštelir |
| Pozivni broj | (+385) 052 |
| Autooznaka | PU |
  Kaštelir Kaštelir na zemljovidu Hrvatske | |
Kaštelir je mjesto u Istarskoj županiji. Nalazi se u općini Kaštelir-Labinci.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Općina Kaštelir-Labinci nalazi se na zapadnoj obali Istre, u sjeveroistočnom zaleđu, 13 kilometara udaljenog Poreča – hrvatske turističke metropole. Za venecijanske vlasti poluotok naseljavaju prognani iz Dalmacije i Bosne bježeći pred Turcima. Te su obitelji svojim prezimenima imenovale sela oko Kaštelira (Babići, Kranjčići, Rojci, Roškići, Brnobići…) koji se i danas tako nazivaju. Sličnu sudbinu doživjeli su i Labinci. U središtu Kaštelira je crkva iz 1908. godine posvećena mjesnim svecima zaštitnicima sv. Valentinu, sv. Kuzmi i Damjanu. Sjevernije od Kaštelira, iznad doline rijeke Mirne, nalaze se ostaci Nigrinjana, srednjovjekovnog utvrđenog naselja, koje danas nazivaju Gradina.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ovim je krajem prolazila i vojna cesta Via Flavia čija je trasa vjerojatno postojala još u doba prapovijesti i vodila je preko Trsta, rijeke Mirne, Kaštelira i Poreča za Pulu. Krajnje zapadno nalazi se stancija Rogovićka. Ona postoji od prastarih vremena što svjedoči i crkvica iz 17-tog stoljeća.
Kultura[uredi | uredi kôd]
1736. godine posvečena sv. Ivanu Krstitelju i Antonu te gotička crkvica svetog Trojstva iz 13. stoljeća u kojoj su freske iz prve polovice 15. stoljeća. Benediktinska opatija sv. Mihovila pod zemljom je podignuta u devetom stoljeću i dobiva naziv po neobičnom svetištu ukopanom pod zemlju. Ostaci opatije nalaze se južno od Labinaca a dio svetišta u župnoj crkvi Labinci.
Promet[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Bave se uglavnom malim poduzetništvom i poljoprivredom – poznati su proizvođači vina, krumpira, maslinovog ulja i meda. Mnogi podrumi ucrtani su u karte vinskih cesta Istarske županije. Okolicu krasi zelenilo vinograda i maslinika i plodna crvena zemlja na kojoj radišni mještani uzgajaju voće i povrće.
Kao i u ostatku Istre turizam je gospodarska grana koja ima veliku zastupljenost u djelatnostima stanovništva.
Od prosinca 2018. godine u Kašteliru je u pogonu Sunčana elektrana Kaštelir.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Kaštelir-Labinci imala je 1.463 stanovnika.[4]
Prema popisu iz 2001.,[5] u naselju Kaštelir su živjela 283 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 329 stanovnika.[4]
| broj stanovnika | 643 | 709 | 442 | 368 | 394 | 476 | 1313 | 1480 | 434 | 370 | 324 | 268 | 300 | 295 | 283 | 329 | 305 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Babići, Brnobići, Cerjani i Krančići, a od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. za naselja Deklići, Kovači, Mekiši kod Kaštelira, Rogovići, Rojci, Roškići, Tadini i Valentići.
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Kaštelir-Labinci, 3. ŽNL Istarska (2008./09.)
- boćarski klub Kaštelir.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Ilijana Grgić: HEP ulaže 750 milijuna kuna u sunčane elektrane Privredni.hr. 8. travnja 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2019.
- ↑ a b Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 19. veljače 2019. godine.
- ↑ Popis DZS
| |||||||
.gif){kind=small}