Kaštelir
| Kaštelir | |
|---|---|
  Kaštelir Kaštelir na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Istarska |
| Općina/Grad | Kaštelir-Labinci |
| Nadmorska visina | 220 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°18′11″N 13°41′06″E / 45.303°N 13.685°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 283 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 329[1] |
| Pošta | 52464 Kaštelir |
| Pozivni broj | (+385) 052 |
| Autooznaka | PU |
Kaštelir je mjesto u Istarskoj županiji. Nalazi se u općini Kaštelir-Labinci.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Općina Kaštelir-Labinci nalazi se na zapadnoj obali Istre, u sjeveroistočnom zaleđu, 13 kilometara udaljenog Poreča – hrvatske turističke metropole. Za venecijanske vlasti poluotok naseljavaju prognani iz Dalmacije i Bosne bježeći pred Turcima. Te su obitelji svojim prezimenima imenovale sela oko Kaštelira (Babići, Kranjčići, Rojci, Roškići, Brnobići…) koji se i danas tako nazivaju. Sličnu sudbinu doživjeli su i Labinci. U središtu Kaštelira je crkva iz 1908. godine posvećena mjesnim svecima zaštitnicima sv. Valentinu, sv. Kuzmi i Damjanu. Sjevernije od Kaštelira, iznad doline rijeke Mirne, nalaze se ostaci Nigrinjana, srednjovjekovnog utvrđenog naselja, koje danas nazivaju Gradina.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ovim je krajem prolazila i vojna cesta Via Flavia čija je trasa vjerojatno postojala još u doba prapovijesti i vodila je preko Trsta, rijeke Mirne, Kaštelira i Poreča za Pulu. Krajnje zapadno nalazi se stancija Rogovićka. Ona postoji od prastarih vremena što svjedoči i crkvica iz 17-tog stoljeća.
Kultura[uredi | uredi kôd]
1736. godine posvečena sv. Ivanu Krstitelju i Antonu te gotička crkvica svetog Trojstva iz 13. stoljeća u kojoj su freske iz prve polovice 15. stoljeća. Benediktinska opatija sv. Mihovila pod zemljom je podignuta u devetom stoljeću i dobiva naziv po neobičnom svetištu ukopanom pod zemlju. Ostaci opatije nalaze se južno od Labinaca a dio svetišta u župnoj crkvi Labinci.
Promet[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Bave se uglavnom malim poduzetništvom i poljoprivredom – poznati su proizvođači vina, krumpira, maslinovog ulja i meda. Mnogi podrumi ucrtani su u karte vinskih cesta Istarske županije. Okolicu krasi zelenilo vinograda i maslinika i plodna crvena zemlja na kojoj radišni mještani uzgajaju voće i povrće.
Kao i u ostatku Istre turizam je gospodarska grana koja ima veliku zastupljenost u djelatnostima stanovništva.
Od prosinca 2018. godine u Kašteliru je u pogonu Sunčana elektrana Kaštelir.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Kaštelir-Labinci imala je 1.463 stanovnika.[1]
Prema popisu iz 2001.,[3] u naselju Kaštelir su živjela 283 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 329 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][1]
- U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Babići, Brnobići, Cerjani i Krančići, a od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. za naselja Deklići, Kovači, Mekiši kod Kaštelira, Rogovići, Rojci, Roškići, Tadini i Valentići.
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Kaštelir-Labinci, 3. ŽNL Istarska (2008./09.)
- boćarski klub Kaštelir.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 19. veljače 2019. godine.
- ↑ Ilijana Grgić: HEP ulaže 750 milijuna kuna u sunčane elektrane Privredni.hr. 8. travnja 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2019.
- ↑ Popis DZS
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Kaštelir koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
.gif){kind=small}