Krbavsko polje
Krbavsko polje, polje u kršu koje se nalazi na području regije Like u Ličko-senjskoj županiji i spada u mikroregiju Krbavu u Hrvatskoj. Površine je 67 km². U hrvatskoj povijesti ima osobit značaj po bitci na Krbavskom polju koja se odvila 1493. godine između vojske hrvatskog plemstva i Osmanlija.
Površine je 67 km², a leži na 626 do 740 metara nadmorske visine. Prostire se u smjeru sjeverozapad–jugoistok; dugo je 25 km, a široko do 7 km. Omeđeno je ograncima Plješivice na istoku i nižim krškim gorjem na zapadu i sjeverozapadu.[1] Poljem protječu ponornice Krbava i Krbavica, kao i periodična vrela i ponori na rubovima polja koja se također gube u podzemlju. U središnjem dijelu polja nalazi se močvarno područje (Hržić, Gmajina, Šaš) s livadama i pašnjacima.
Na poljoprivrednim zemljištima uzgaja se ječam i kukuruz (krbavac), a na drugim dijelovima prevladava tradicionalno stočarstvo, osobito uzgoj ovaca.[2] Naselja su smještena uz kraj polja i prometnice te su mala, a čitav kraj je pod utjecajem trajne i snažne depopulacije. Rubom polja idu glavne prometne komunikcije Udbina – Obrovac i Bunić – Krbava – Gospić.[3]
Krbava ima izrazito slavnu i nadasve burnu povijest, te neprocjenjivu važnost za hrvatski narod što potvrđuju mnogobrojni povijesni zapisi i isprave. U srednjem vijeku na prostoru današnje Krbave postojala je Krbavska biskupija kao središnja upravna institucija koja ja imala izuzetno važan politički položaj u srcu hrvatskog kraljevstva.
Na Krbavskom polju pod zidinama starohrvatskog grada Udbina odigrala se 9. rujna 1493. godine Krbavska bitka, jedna od najvećih bitaka između turske vojske i vojske hrvatskoga plemstva, pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Emerika Derenčina († 1493.). Ban je primjenio pogrešnu taktiku, smještajući svoje trupe prije početka samog boja na nepovoljan položaj, zbog čega su Osmanlije uspjele razbiti i poraziti hrvatsku vojsku. Na hrvatskoj strani su sudjelovali mnogobrojni hrvatski velikaši i plemići, od kojih je većina bila ubijena ili zarobljena, uključujući i samog bana, te se poraz na Krbavskom polju smatra katastrofom u kojoj je izginula srž hrvatskog plemstva. Među hrvatskim plemićima sudjelovali su knez Bernardin Frankapan Modruški († prije 1530.), knez Nikola VI. Frankapan Tržački († 1523.), knez Ivan IX. Frankapan Cetinski († 1493.), knez Karlo IV. Kurjaković († 1493.), grof Petar II. Zrinski († 1493.), grof Pavao III. Zrinski († 1493.), knez Franjo Berislavić Grabarski († 1517.), jajački ban Juraj Vlatković († 1493.), dok je zapovjednik osmanske vojske bio Jakub paša, a među istaknutim osmanskim ratnicima bili su Ismail-beg i Karleli Muhamed-beg.
Bez zapovjedništva, ostatak vojske se dao u bijeg, u kojem je dio posječen ili zarobljen, a dio se utopio u rijeci. Navodno je od preko deset tisuća preživjelo svega dvije stotine vojnika. Turski gubici su nepoznati (iako postoji procjena od oko tisuću vojnika).