Kurjakovići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska velikaška obitelj
Kurjakovići
Država Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Gusić
Naslovi župani, knezovi, banovi
Utemeljenje 14. stoljeće
Utemeljitelj Kurjak
Sadašnji rodonačelnik izumrli (1531.)

Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu comes Corbavie. Bili su jedan od najodličnijih hrvatskih srednjovjekovnih velikaših rodova, a svoj uspon počeli su u vrijeme prijestolonasljednih borbi krajem 13. stoljeća. U njihovoj su vlasti bile, osim Krbavske, Lička, Bužanska, Humska i Nebljuška županija te više područja i gradova u Kninskoj županiji.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Rodonačelnik obitelji je knez Kurjak Gusić koji se u izvorima prvi put pojavljuje 1298. kao krbavski knez (comes Curiacus).[2] Njegovi su sinovi Budislav, Pavao i Grgur početkom 14. stoljeća obnašali različite dužnosti za banove Pavla I. i Mladena II. iz moćnog roda Šubića Bribirskih. Godine 1322. knez Budislav se s braćom ipak pridružio kraljevim pristašama, hrvatskim i bosanskim velikašima i slavonskom banu Ivanu Baboniću u savez protiv hrvatskog bana Mladena II.[3] Nakon poraza bana Mladena II., Kurjakovići su pristali uz kneza Nelipca II.[4] U to vrijeme je Kurjakov sin Grgur stupio u službu kralja Karla Roberta (1301.-1342.) i osnovao ugarski ogranak obitelji.

Godine 1324. nalaze se, tijekom opsade Nelipčevog Knina, na strani vojvode Nelipca u sukobu protiv bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, Jurja II. Bribirskog, knezova Krčkih i grada Zadra.[5] Kraljevsku vlast priznali su tek 1345. kada je kralj Ludovik I. Anžuvinac zarobio starješinu obitelji, kneza Grgura.

Do polovice 15. stoljeća proširili su vlast izvan Krbave na župe Hum, Nebljuh, Bužane, Liku i Odorje na Zrmanji.[6] Obitelj je rodbinskim vezama stekla utvrde Zvonigrad i Obrovac[7], a potonja je, uz Bag, bila glavno uporište krbavskih knezova.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća članovi obitelji Kurjaković obnašaju bansku čast; Butko (1394.), Pavao i Ivan (1410-1411.).[8] Nakon poraza hrvatskog plemstva na Krbavskom polju 1493. godine, kneginja Doroteja, udovica kneza Karla primorana je isplačivati Turcima godišnji danak. Njezin je sin ban Ivan Karlović (†1531.), posljednji odvjetak obitelji.[9]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Kurjaković - Hrvatski biografski leksikon
  2. Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.
  3. Kurjaković - Hrvatski biografski leksikon
  4. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 311.
  5. Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.
  6. Opća enciklopedija, str. 689.
  7. Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.
  8. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 311.
  9. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 311.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]